Foto: Damjan Tadić / Cropix

PROSVJEDNICI protiv kontroverznog sporazuma ACTA danas su prošetali zagrebačkim ulicama, a policija ih je zaustavila u Mesničkoj ulici na prilazu Markovom trgu.

Sa transparentima protiv ACTA-e su krenuli sa Zrinjevca te su prošli Trgom bana Jelačića i zatim su ušli u Mesničku ulicu gdje su zaustavljeni. Malobrojni prosvjednici su na Trgu bana Jelačića dijelili letke u kojima se podsjeća na nadolazeći europski dan akcije protiv kapitalizma kojim se želi skrenuti pozornost na privatizaciju pravde i nejednakosti globalnog kapitalizma.

Na Peristilu se okupilo oko stotinjak mladih Splićana na prosvjedu protiv ACTA-e koja ograničava pristup informacijama na internetu. Prosvjed je održan i slavonskom Brodu te Osijeku gdje je kao glavni podržavatelj ACTA-e označen hrvatski predsjednik Ivo Josipović.

Organizatori su u priopćenju objasnili razlog današnjeg prosvjeda. Priopćenje prenosimo u cijelosti:

Danas smo u Splitu i Zagrebu organizirali protestne akcije kojima upozoravamo na mogućnost povratka međunarodnog trgovinskog sporazuma ACTA u proces ratifikacije i na protudemokratsko postupanje Europske unije koje želi stvoriti okvir za privatnu pravdu korporacija i produbiti nejednakosti globalnog kapitalizma. Ovom akcijom ujedno pozivamo građane da se 31. ožujka pridruže Europskom danu akcije protiv kapitalizma.

"ACTA je i dalje sporna"

Budući da o hrvatskoj ratifikaciji sporazuma u procesu pridruživanja trenutno odlučuje Europska unija, važno je imati na umu da je prošli mjesec Europska komisija sporazum proslijedila na prosudbu Europskom sudu pravde. Europski sud pravde trebao bi odlučili da li je ACTA u sukobu s pravnim uređenjem Europske unije. Pravno gledano, ACTA je pod pritiskom javnosti bitno ublažena u aspektima koji ugrožavaju temeljna prava građana, ali ona i dalje ostaje sporna zbog tajnog procesa donošenja među malim brojem najrazvijenijih zemalja, zbog početne intencije uspostave nadzora nad internetskom komunikacijom i zbog opasnih pravnih nejasnoća u završnoj verziji dokumenta.

Međutim, u ovotjednoj izjavi Europske komisije moglo se čuti da se ona kaje što pravovremenom propagandom na društvenim mrežama nije uspjela obraniti sporazum pred pritiskom javnosti, ali ne i da sumnja u njegovo slovo i duh. Jasno je stoga da se Europska komisija odlučila na ovaj potez ne bi li za sporazum stvorila pravnu legitimaciju u uvjetima gdje je jasno da sporazum nema demokratsku podršku glasača i gdje je ratifikacija sporazuma pred demokratskim izabranim tijelima odlučivanja postala neizvjesna. Europska komisija, tijelo koje nije demokratski izabrano, time izravno podriva demokratsku volju građana i njihovih predstavnika.

"Ne potpisujte ACTA-u"

Građani nisu ustali samo protiv spornih odredbi ACTA-e, već temeljne ekonomske nepravde koju nosi ovaj sporazum i slični pokušaji međunarodne regulacije intelektualnog vlasništva. Kao jednostran čin najrazvijenijih zemalja svijeta, ACTA jačanjem zaštita intelektualnog vlasništva podiže ekonomske barijere razvitku manje razvijenih nacija.

Prošlomjesečni prosvjedi diljem Europe protiv trgovinskog sporazuma ACTA pokazali su moć koordiniranog djelovanja globalne javnosti protiv privatne pravde kriznog kapitalizma. Međunarodne regulative vođene primarno interesima korporacija pogoduju jačanju autoritarne kontrole u društvima sa slabim zaštitama temeljnih prava i produbljivanju ekonomske nejednakosti u svijetu.

Stoga ponavljamo zahtjev Hrvatskoj vladi i Saboru da ne potpisuju ACTA-u, da zauzmu kritičan stav protiv ovakvih jednostranih međunarodnih sporazuma i da krenu u reformu autorskog prava za digitalno doba. Istovremeno pozivamo građane da se pridruže protestima protiv ovakvih procesa privatizacije pravde i globalnih nejednakosti koji će se 31. ožujka održati u sklopu Europskog dana akcije protiv kapitalizma.