Intervju s bivšim članom Upravnog vijeća HERA-e: Vlada je višom cijenom struje spasila HEP od gubitaka
Ilustracija: Index
INDEXOV novinar Gordan Malić razgovarao je s dr.sc. Milanom Puharićem, stručnjakom za energetiku i bivšim članom Upravnog vijeća HERA-e, o tome zašto HEP uvozi struju i je li povećanje cijene struje bilo opravdano.
Malić: Hrvatska uvozi preko 30 posto električne energije. U usporedbi s ostalim europskim zemljama. RH je na vrhu ljestvice najvećih uvoznika. U javnosti su se pojavile teorije, da HEP ipak može zadovoljiti potrebe hrvatskih potrošača. Ima li on kapaciteta za to?
Puharić: HEP posjeduje preko 4000 MW termoelektrana, hidroelektrana, polovine el. energije iz Krškog te obnovljivih izvora, prije svega vjetroelektrana. Godišnje najveće opterećenje elektroenergetskog sustava je oko 3100 MW, što je osjetno niže od potencijalne snage postojećih elektrana.
Malić: Pa zašto se onda električna energija uvozi?
Puharić: Razlog je u činjenici da su dvije najveće elektrane koje troše mazut, ukupne snage 720 MW, izuzetno neefikasne u pogledu iskoristivosti u procesu proizvodnje električne energije. Njihova je proizvodna cijena zadnjih preko godinu dana veća od 110 €/MWh što je za pedesetak eura više od uvozne energije na tržištu. Kada bi HEP koristio ova postrojenja i proizveo 4,5 TWh električne energije umjesto da se ona uveze (prošle godine je prosjek kupljene energije bio ispod 60 eura) HEP bi izgubio 220 milijuna eura, što bi bilo katastrofalno.
Malić: A što je s hidroelektranama, njihova je snaga preko 2100 MW? Ima li prostora za gradnju novih hidroelektrana?
Puharić: Proizvodnja u hidroelektranama ovisi isključivo o hidrologiji a na nju se ne može utjecati. Prošla je godina bila izuzetno sušna i to se odmah odrazi na prosječnu cijenu električne energije iz HEP-ovih elektrana. Hrvatska nema još puno atraktivnih lokacija za velike projekte. Preostala je HE Dubrovnik 2 te četiri hidroelektrane na Savi. Ostali su objekti kao Kosinj i Senj 2 u fazi idejnih projekata. Ne smije se naravno ni izostaviti i HE Ombla koja je u fazi gotovosti glede potrebnih dozvola. Kao što znamo zapelo je oko ekološke problematike
Malić: A kakvo je stanje u pogledu termoelektrana?
Puharić: Nova je uprava HEP-a zatekla stanje kakvo je i zasigurno će maksimalno ubrzati procese gradnje tih objekata. Znamo da su procedure ishodovanja dozvola izuzetno spore i to je realnost.Prije svega radi se o Plominu 3, snage 500 MW, koji čeka izdavanje lokacijske dozvole.Plinske elektrane su top tema jer se očekuje sniženje cijena plina u slijedećim godinama što ih uz povoljan eta čini izuzetno atraktivnima. Postoji nekoliko projekata u RH: Vukovar, Slavonski Brod dva u Dalmaciji i naravno Zagreb.
Malić: Za ove prve smo više-manje čuli, što je sa Zagrebom?
Puharić: Zagreb TeTo 3 je vjerojatno najbolji projekt u Hrvatskoj jer osim kombi procesa (plinska plus parna turbina), sadrži i kogeneraciju što mu omogućava vrlo visok eta. Projekt je visoke tehničke vrijednosti jer se radi o postrojenjima zadnje generacije, produkt eminentnih svjetskih kompanija.
Malić: Kada se očekuju prvi kWh iz svih navedenih projekata?
Puharić: Nažalost gradnja energetskih postrojenja je duga a i čekanje na opremu predstavlja značajan problem. Po mojem mišljenju ništa prije 2016. godine , s velikim optimizmom! Ali to nije tako katastrofično, važno je započeti gradnju objekata i pokušati predvidjeti stanke u gradnji a koje su često uzrokovane lošom pripremom projekata. Naravno potrebno je u slijedećem 4-5 godišnjem periodu izbjeći skokove cijena el. energije koji su se dogodili 2008/2009 godinu.
Malić: Što je s obnovljivim izvorima energije?
Puharić: Oni se grade već niz godina s promjenjivim ritmom. Nažalost hrvatske su se proizvodne
tvrtke kasno uključile u proces, što je loše za zemlju koja ima dugu tradiciju elektroindustrijske
djelatnosti. Nažalost, oprema koja se kupuje je gotovo stopostotno uvozna, ali tu zadiremo u
podzakonske propise koji su nastali 2007. godine a koji nisu zaštitili domaće proizvođače, kao
što su učinile sve europske zemlje. Mi moramo omogućiti i hrvatskim građanima i tvrtkama da
sudjeluju u gradnji obnovljivih izvora, prvenstveno kroz povoljne kredite, jer to imaju svi strani
investitori koji su prisutni u RH.
Malić: Na kraju, smatrate li da je povećanje cijene el. energije bilo primjereno u ovom trenutku?
Puharić: Potpuno sam podržao takav potez Vlade, jer bi u protivnom HEP otišao u gubitak, a onda se zna kakva je sudbina takvih tvrtki (od HT do INA-e), slijedi im prodaja, a to je nedopustivo jer je energetika nacionalni resurs koji se ne smije prodavati. Iskustva svih europskih zemalja koje su prodale svoje energetske kompanije su pokazala da su investitori, uglavnom strane tvrtke, odmah drastično povećale cijene el. energije, a to i sami možemo zar ne?
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati