Iran i šest sila traže napredak u nuklearnim pregovorima u sjeni ukrajinske krize

Foto: Ilustracija

IRAN i šest svjetskih sila započeli su u utorak u Beču novi krug pregovora u nadi da će u višegodišnjem sporu s Teheranom oko spornog nuklearnog programa doći do napretka.

Pregovori su počeli usred krize oko Krima koja je izazvala napetosti između članica skupine 5+1 (SAD, Rusija, Francuska, Velika Britanija, Kina i Njemačka).

Članice skupine 5+1 traže da Iran zauzda svoj nuklearni program i svede ga na razinu na kojoj proizvodnja atomske bombe nije moguća. Teheran tvrdi da se radi o miroljubivom nuklearnom programu u isključivo civilne svrhe, a za ograničavanje nuklearnog programa traži ukidanje gospodarskih sankcija, posebice protiv naftnog i bankovnog sektora.

Dvije se strane nadaju da bi konačni sporazum mogao biti postignut do sredine srpnja, ali diplomati izražavaju bojazan da bi spor Zapada i Rusije oko zauzimanja Krima mogao zakomplicirati i pregovore s Iranom.

Sljedeći tjedan summit o nuklearnoj sigurnosti u Den Haagu

Svjetski čelnici trebali bi sljedeći tjedan na summitu o nuklearnoj sigurnosti u Den Haagu pozvati da se učini više kako bi se smanjili izgledi da se radikalni militanti dokopaju materijala za izradu atomske bombe.

Na trećem nuklearnom sigurnosnom summitu od 2010., u Den Haagu će 24. i 25. ožujka čelnici 53 zemlje - uključivo američkog predsjednika Baracka Obamu - reći koliko je učinjeno u smanjivanju rizika od nuklearnog terorizma kroz posljednje četiri godine.

Oni će međutim jasno reći i da je mnogo izazova ostalo i dalje te naglasiti potrebu za pojačanom međunarodnom suradnjom kako bi se osiguralo da visoko obogaćen uranij (HEU), plutonij i druge radioaktivne tvari ne padnu u krive ruke.

Analitičari kažu da bi radikalne skupine mogle teoretski stvoriti grubi oblik nuklearne bombe kada bi imali novac, tehničko znanje i potrebne materijale. Ipak, u ovom trenutku veću prijetnju predstavljaju tzv. prljave bombe u kojima se koriste konvencionalni eksplozivi kako bi se raspršila radijacija iz radioaktivnog izvora koji se može naći u bolnicama ili drugim mjestima koja nisu tako dobro čuvana.

"Summit će se fokusirati na jačanje nuklearne sigurnosti i sprječavanje terorista, kriminalaca i drugih neovlaštenih čimbenika da se dokopaju materijala koji bi se mogli iskoristiti za nuklearno oružje", kaže se u nacrtu završnog dokumenta u koji je uvid imala agencija Reuters. "Postizanje tog cilja ostaje jedan od najvažnijih izazova u godinama koje dolaze", dodaje se.

Nizozemski domaćini kažu da je cilj sastanka postići jasan dogovor kako bi se spriječio nuklearni terorizam smanjivanjem zaliha opasnih nuklearnih materijala, boljim osiguranjem takvih zaliha i intenziviranjem međunarodne suradnje.

Visoka dužnosnica američke administracije kazala je da je broj zemlja koje imaju visoko obogaćeni uranij i plutonij - koje je nazvala najopasnijim materijalima u svijetu - znatno smanjio.

"Dvanaest zemalja sada je bez HEU-a", kazala je Elizabeth Sherwood Randall, koordinatorica za obrambenu politiku, oružje za masovno uništenje i kontrolu naoružanja.

Međutim, 30 zemalja i dalje ima barem jedan kilogram HEU u civilnim zalihama, uključivo nekoliko zapadnih zemalja i druge poput Pakistana, Uzbekistana, Kazahstana i Bjelorusije, stoji na web stranici Međunarodnog panela za fosilne materijale. Dvadeset i sedam zemalja ima različite tipove istraživanja ili reaktore koji koriste HEU, a Rusija najviše od svih njih, pokazuju podaci.

Količina plutonija veličine jedne jabuke u nuklearnoj napravi koja bi bila detonirana u gusto naseljenom području mogla bi u trenu ubiti ili raniti stotine tisuća ljudi.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara