Foto: Ilustracija

UČENICI osnovnih i srednjih škola u velikoj većini ne razumiju ulogu građana i vlasti u demokratskim procesima, a ohrabruje podatak da je, po njihovu mišljenju, znatna većina njih kroz građanski odgoj i obrazovanje(GOO) naučila misliti svojom glavom, istaknuto je na konferenciji potpore sustavnome i kvalitetnom uvođenju građanskog obrazovanja koja se pod nazivom "Znam, razmišljam, sudjelujem" održava danas u Vukovaru.

Predstavljajući rezultate istraživanja provedenog među učenicima četvrtog razreda i viših razreda osnovne škole te prvoga i drugog razreda srednje škole s kojima se u 12 škola eksperimentalno provodio program građanskog odgoja i obrazovanja, Vedrana Spajić-Vrkaš iz Istraživačko-obrazovnog centra za ljudska prava i demokratsko građanstvo zagrebačkoga Filozofskog fakulteta rekla je kako je istraživanje pokazalo da je, bez obzira na nedostatke, kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja počeo mijenjati školu u smjeru demokratske zajednice odlučivanja.

"U nekim aspektima provedba kurikuluma GOO je zakazala, i to ponajviše u komponenti politike i prava, to jest na pitanjima što je građanin, što je demokracija, kako funkcionira vlast i drugo", istaknula je, dodajući kako je npr. od 104 ispitana učenika četvrtog razreda osnovne škole samo njih šest točno odgovorilo na pitanje: "Što znači da je netko građanin?"

Među učenicima sedmog i osmog razreda samo je 14 posto znalo da je najvažnija uloga građana u demokratskoj državi nadzor djelovanja vlasti, a posebice zabrinjavajućim ocijenjeno je što je svaki četvrti učenik građanstvo definirao u terminima brige za osobne interese. Od 154 učenika srednjih škola samo jedna trećina zna da posjedovati građanske vrline znači brinuti se o interesima zajednice, otprilike isto toliko njih taj izraz povezuje s posjedovanjem građanskih prava, više od jedne petine s civiliziranim ponašanjem, a svaki deseti s redovitim glasovanjem na izborima.

Po riječima Vedrane Spajić-Vrkaš, takvim se rezultatima ne treba čuditi s obzirom na to kako su nastavnici i profesori pripremani prije početka provedbe građanskog odgoja i obrazovanja. Tako se pokazalo da je samo deset posto nastavnika i profesora na fakultetima dobilo obrazovanje iz područja građanskog odgoja ili mirovnog obrazovanja, samo se jedna trećina nastavnika usavršavala bez ičije pomoći, a stručno i organizirano usavršavanje prošlo je 40 posto nastavnika, navela je.

"Činjenica da naši učenici najslabije znaju što je građanin i što je demokracija te kako funkcionira vlast jasno pokazuje da u gotovo četvrt stoljeća samostalnosti hrvatske države nikome nije palo na pamet da građane nauči kada su već građani, koja su njihova prava i odgovornosti, i to je sramotno jer glavnog dionika promjena nismo ništa naučili", poručila je Spajić-Vrkaš i zaključila kako nakon tog istraživanja više nitko u Hrvatskoj ne može reći kako je građanskom odgoju i obrazovanju nepotreban.

Ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović najavio je kako će povjerenstvo za izradu programa građanskog odgoja i obrazovanja, na temelju dosad uočenih nedostataka, do kraja ožujka dopuniti program kako bi se on od iduće školske godine redovito primjenjivao u školama. Također je rekao kako ga rezultati predstavljenog istraživanja previše ne iznenađuju jer, kako je rekao, razina građanskog odgoja i obrazovanja "naših učenika ne može biti ništa drugačija i bolja" od razine u hrvatskom društvu.

Ne zabrinjava toliko što učenici ne poznaju osnovne pojmove što je građanin i demokracija, nego više to što naši mladi u temeljnim vrednotama, poput tolerancije i uvažavanja mišljenja drugih i tuđih vrednota, nisu na razini na kojoj bi trebali biti kao građani suvremene demokratske države, rekao je Filipović.

Na konferenciji, koju su organizirali Mreža mladih Hrvatske, Centar za mirovne studije i GONG, održana je i radionica s učenicima i nastavnicima vukovarske Osnovne škole Siniše Glavaševića, jedne od škola uključenih u projekt eksperimentalnog uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja u školski sustav.