Foto: AFP

NAKON što je u studenom prošle godine postavljena tehnokratska Vlada na čelu s bankarom Lucasom Papademosom, Grci su danas odlučivali tko će ih voditi u sljedeće četiri godine koje će i dalje obilježiti fiskalna nestabilnost.

Dvije stožerne grčke političke stranke koje se izmijenjuju na vlasti 40 godina, konzervativna Nova demokracija i socijalistički PASOK zabilježile su velike gubitke na prijevremenim parlamentarnim izborima u nedjelju, pokazuju rezultati izlaznih anketa pet grčkih agencija za ispitivanje javnoga mnijenja objavljenih po zatvaranju birališta.

Grčka stranka desnog centra Nova demokracija Antonisa Samarisa proglasila je pobjedu na današnjim izvanrednim parlamentarnim izborima. Prema anketama s birališta, grčki konzervativci osvojili su između 17 i 20 posto glasova, koalicija radikalnih lijevih snaga SYRIZA između 15,5 i 18,5 posto glasova, dok je socijalistički pokret PASOK između 14 i 17 posto glasova.

Nakon što je izbrojano 25 posto glasačkih listića, raspodjela zastupničkih mjesta u parlamentu trebala bi izgledati ovako:

Nova demokracija - 113
SYRIZA - 47
PASOK - 44
Nezavisni Grci - 32
KKE - 25 Zlatna zora - 21
Laos - 18

Za osvajanje većine u parlamentu potrebno je 151 zastupničko mjesto, budući da grčki parlament ima njih 300. Prema novom zakonu, stranka koja osvoji najviše glasova na izborima dobiva 50 mjesta "gratis", uz mjesta koja osvoji prema izbornom rezultatu. Upravo iz toga proizlazi ovolika razlika između zastupničkih mjesta koja je osvojila Nova demokracija i onih koja je osvojila SYRIZA.

Većina Grka smatra da se ništa neće promijeniti

Kako god izbori završili, većina Grka ipak smatra da se neće ništa promijeniti. Zajmodavci traže nove mjere štednje, pučke kuhinje u Grčkoj su prepune, a mnogi smatraju kako su i sami izbori bespotrebno trošenje novaca. Zbog toga, kako pišu tamošnji novinari, na grčkim ulicama nema previše plakata ni drugih vidljivih oznaka predizbornih aktivnosti.

Grčka, koja u potpunosti ovisi o kreditima EU-a i MMF-a, sljedećeg mjeseca mora uvesti još oštrije mjere štednje, ako želi da se nastavi priljev financijske pomoći i spriječi moguće isključenje iz eurozone. Nakon dvije godine krize i dva paketa međunarodne pomoći zemlji da bi izbegla bankrot, Europska unija s velikom pozornošću prati ishode ovih izbora.