Foto: Hina

"KRAJNJE je vrijeme da nositelji ekonomskih politika ozbiljno shvate vapaje perspektivnih domaćih proizvođača neto izvoznika o kojima ovisi budući ekonomski rast i zaposlenost; da oni konačno prestanu biti žrtve atipičnog modela gospodarstva koji je u Hrvatskoj izgrađen posljednjih dvadeset godina, držeći tako kao 'taoce' one grane i proizvodno-izvozničke aktivnosti o kojima ovisi ekonomija i budućnost cijele zemlje. Krajnje je vrijeme da se teret dubioza prošlosti prestane stavljati na leđa neto-izvoznika koji jedini mogu izvesti Hrvatsku iz krize. U protivnom ćemo svi zajedno propasti", poruka je s danas održanog briefinga za novinare udruženja Hrvatski izvoznici.

Izvoznici još jednom upozoravaju na ozbiljen makorekonomske neravnoteže s kojima se Hrvatska suočava: neodrživ javni dug, prekomjerni proračunski deficit, visoku stopu nezaposlenosti uz nisku stopu aktivnosti radne snage.  Osim toga Hrvatska bilježi snažan pad udjela u svjestskom izvozu, od preko 20 posto u posljednjih pet godina.

Bolesna ovisnost o stabilnosti tečaja

Izvoznici upozoravaju i da je zemlja "uhvaćena u zamku 'bolesne' ovisnosti o stabilnosti deviznog tečaja. Upitno je da li se strukturne reforme mogu provesti te kada će Hrvatska ispuniti uvjete za uvođenje eura, stoga Hrvatski izvoznici razumnim očekuju promišljanje o deviznom tečaju i nužnosti veće afirmacije aktivne monetarne politike.

"Monetarna politika treba biti toliko aktivna i toliko ekspanzivna da (u koordinaciji s drugim ekonomskim politikama) postiže optimum stabilnosti cijena, održivog i uravnoteženog ekonomskog rasta, visoke zaposlenosti, tehnološkog napretka te visoko konkurentnog socijalnog tržišnog gospodarstva i društvenog napretka . Pitanje deviznog tečaja kroz kontroliranu deprecijaciju kune u razmjeru 2% godišnje (u terminima nominalnog tečaja), odnosno do 10% u narednih pet godina. Nužna je nadogradnja postojećeg instrumentarija monetarne politike i promjena kanala emisije primarnog novca, s ciljem dostizanja i kontinuiranog održavanja suficita na tekućem računu bilance plaćanja u razmjeru 4 posto BDP-a u narednim godinama", upozoravaju izvoznici.