Je li vam već muka od referenduma?

Je li vam već muka od referenduma?

Foto: FAH

TOČNO u ponoć naredne subote, 13. lipnja, završit će skupljanje potpisa za "referendum o referendumu". Prikupljanje potpisa pod sloganom "Nećete bez naroda" pokrenula je inicijativa "Za referendum", u koju je udruženo 15 sindikata i 7 udruga.

Ukoliko uspiju prikupiti potrebnih 381.709 potpisa (a koordinatori inicijative "Za referendum" uvjereni su da će ih skupiti i znatno više), građani RH će na ustavnom referendumu odlučivati o prijedlozima da je za raspisivanje referenduma potrebno samo 200.000 potpisa, te da se potpisi mogu skupljati na svim javnim mjestima.

Naime, prema prijedlogu novog Zakona o referendumu, koji je i dalje u proceduri, potpisi se više neće moći prikupljati na ulicama i trgovima, već samo u uredima državne uprave. Inicijativa "Za referendum" to želi spriječiti, jer smatraju da će se ovim zakonom onemogućiti građanskim inicijativama da skupe dovoljan broj potpisa u zadanom vremenskom roku.

Obrazlažući predložena referendumska pitanja na svojim internetskim stranicama, inicijativa "Za referendum" navodi da je u Hrvatskoj za raspisivanja referenduma trenutno potrebno u 15 dana skupiti 10 posto potpisa registriranih birača. Usporedili su to sa zakonodavstvima nekih drugih europskih država: u Italiji tako u 90 dana treba prikupiti potpise 1,06 posto birača, u Mađarskoj u 120 dana treba skupiti potpise 2,63 posto birača, a u Švicarskoj referendumske inicijative imaju čak 18 mjeseci da prikupe potpise 1,95 posto registriranih birača.

Predložena pitanja

Kako bi se broj potrebnih potpisa za raspisivanje referenduma smanjio, te kako bi osigurali da se potpisi za referendum i dalje mogu prikupljati na javnim mjestima, iz inicijative "Za referendum" predlažu održavanje ustavnog referenduma sa sljedećim pitanjima:

1. Jeste li za prijedlog da se članak 87., stavak 3. Ustava Republike Hrvatske izmjeni na način da će o pitanjima iz stavka 1. i 2. Hrvatski sabor raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži 200.000 birača u Republici Hrvatskoj?

2. Jeste li za prijedlog da se članak 8c., stavak 1. Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave izmijeni na način da se potpisi kojima se traži raspisivanje referenduma na zahtjev birača mogu prikupljati na svakom prikladnom mjestu na kojem je moguće održati javno okupljanje, u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravo na javno okupljanje?

Kukavička šutnja SDP-a i HDZ-a

Zanimljivo je da se inicijativi "Za referendum", otkad je 30. svibnja krenulo prikupljanje potpisa, do sada baš nitko nije otvoreno usprotivio. Ali je zato gotovo svi pokušavaju ignorirati. Index je stoga poslao upite najvećim hrvatskim političkim strankama, kako bi doznali kakav je njihov stav o predloženom "referendumu o referendumu".

Dvije najveće stranke, vladajući SDP i oporbeni HDZ, na naš upit nisu se udostojili odgovoriti. Strah od javnosti je razumljiv; u izbornoj godini se HDZ i SDP ovakvoj inicijativi ne usuđuju usprotiviti, jer bi na tome lako mogli izgubiti političke bodove, a ne mogu je ni podržati jer bi prepuštanje prevelikih ovlasti u ruke naroda za njih bilo potencijalno ugrožavajuće. Pa su stoga odlučili da im je kukavička šutnja najsigurnija opcija.

HNS mulja jer ne želi priznati da je protiv

Odgovor smo zato dobili iz HNS-a, SDP-ovog koalicijskog partnera, koji se također nije želio jasno izjasniti "za" ili "protiv" inicijative "Za referendum". Umjesto toga oni u svom odgovoru podsjećaju da je Zakon o referendumu i dalje u proceduri pa je legitimno otvarati nove mogućnosti i predlagati alternativne amandmane. No, iz HNS-ovog odgovora da se iščitati kako bi im ipak bilo draže da broj potrebnih potpisa ostane na sadašnjoj razini od 10 posto, te da se potpisivanje oteža tako što će se smjestiti u urede državne uprave.

"Podsjećamo da se u izmjene Zakona o referendumu išlo jer postojeći Zakon ne daje čitav niz odgovora, zbog čega su brojne nevladine organizacije kroz javnost tražile otvaranje ovog pitanja i donošenje novog Zakona, u koji je unesen niz traženih izmjena. Smatramo da se u slučaju spomenute referendumske inicijative brkaju pojmovi referendumske promidžbe i prikupljanja glasova. Nigdje u prijedlogu novog Zakona o referendumu ne stoji da inicijator referenduma ne može zakupiti štandove na javnim mjestima i na tim štandovima dijeliti informacije i razgovarati s građanima, odnosno informirati ih o svojoj inicijativi, o onome što se želi postići referendumskim pitanjem te o tome gdje se mogu potpisati. Dakle, svaka referendumska inicijativa se može potpuno slobodno legitimirati kroz postojeći sustav informiranja i komunikacije s građanima, i svaka jedinica lokalne samouprave može izaći u susret svakom inicijatoru i omogućiti mu da svoje poruke pošalje kako hoće i kome hoće, ali samo potpisivanje po ovom prijedlogu Zakona definirano je na konkretnim mjestima. HNS nije nužno za tako striktno ograničenje, postoji mogućnost da se ono i liberalizira, ali nikako na način koji će potpuno poništiti osnovnu ideju, a to je da postupak bude propisan, uljuđen, da nije tajan, da ne ostavlja prostor manipulacijama ili zlouporabama, i, naravno, da suzbija monopol bilo organizacije, bilo institucija", stoji u odgovoru kojeg smo dobili od HNS-a.

ORaH podržava, ali upozorava: Ne može se baš o svemu odlučivati na referendumu

Manje stranke koje nisu dio vlasti, s druge strane, otvoreno podržavaju inicijativu "Za referendum". Da se slažu sa zahtjevima inicijative "Za referendum" rekli su nam iz ORaH-a, kao i HSS-a i HSLS-a, koji će na izbore izaći u koaliciji s HDZ-om, dok su potporu ovoj inicijativi još ranije izrazili Hrvatski laburisti i MOST nezavisnih lista.

"Stranka ORaH se zalaže za očuvanje i poboljšanje mehanizama direktne demokracije, u ovom slučaju građanskog referenduma. Podržavamo inicijativu 'Za referendum' jer ona nudi korak naprijed te jača demokraciju i utjecaj građana na donošenje političkih odluka. U Statutu naše stranke predvidjeli smo mehanizam referenduma te je ORaH prva politička stranka koja je uvela referendum u unutarstranačko odlučivanje", poručuju iz stranke Mirele Holy.

ORaH, međutim, vrlo jasno ističe da neka pravila moraju postojati. Na referendumu se ne može, kako kažu, odlučivati baš o svemu: "Potrebne su cjelovite promjene u pogledu reguliranja referendumskih inicijativa i njihove provedbe. Prvenstvo, zakonsko definiranje o čemu je moguće odlučivati na referendumu, a o čemu ne - primjerice, prava manjina i pitanja koja ih se tiču. Uz kvalitetno zakonsko uređenje, povećanje broja referenduma i direktnog odlučivanja građana doprinijet će kvaliteti donošenja odluka koje nas se tiču i odgovornijem političkom djelovanju".

HSLS i HSS odlučno "za"

Što se tiče HDZ-ovih partnera HSLS-a i HSS-a, oni inicijativu "Za referendum" podržavaju bezrezervno, bez ikakvih zamjerki ili ograda. Evo što nam je HSLS odgovorio na pitanje koje su prednosti, a koji nedostaci inicijative "Za referendum":

"Prednost je u tome da ako inicijativa za referendum uspije to će značiti da će o pitanjima referenduma odlučivati sami birači ili kako to u Ustavu piše 'narod'. Nedostatak vidimo u tome da je ova inicijativa trebala doći ranije, odnosno prije svih referenduma, jer bi se na taj način izbjeglo često postavljeno pitanje koliko potpisa treba da bi se referendum održao, a možda se u ovom trenutku osjeća i izvjesni zamor građana budući da su u nekoliko slučajeva inicijative za referendum koje su potpisivane bile odbačene".

Iz HSS-a pak ističu da su aktivno sudjelovali u skupljanju potpisa za referendumske inicijative udruge "U ime obitelji", pa stoga jednoglasno podupiru prikupljanje potpisa za, kako kažu, očuvanje instituta referenduma.

"Jedino građani imaju snagu između dva izborna ciklusa na demokratski način ispraviti potencijalno loše političke odluke i to putem referenduma. HSS smatra da je izjašnjavanje građana od velike važnosti, proveo se referendum ili ne, jer građanske inicijative itekako utječu na odluke Vlade. Pokazalo se da referendumske inicijative mogu natjerati Vladu na odustajanje od nekih anti-narodnih planova (outsourcing, monetizacija autocesta) i na donošenje izmjena zakona (preferencijalno glasovanje). Bez referenduma nema prave demokracije, svaka Vlada i svaka većina u Saboru mora imati kontrolu, a narod je jedina kontrola. Hrvatska je mlada demokracija, a ovo je jedan proces odrastanja kroz koji političke elite moraju shvatiti da se ne čekaju uvijek izbori, već da postoji nešto čime se može iskazati volja naroda", smatra HSS, koji ističe da je 200.000 potpisa i više nego ozbiljna brojka, te da bi bilo apsurdno ograničiti prikupljanje potpisa samo na urede državne uprave.

Laburisti odmah potpisali

Što se tiče Hrvatskih laburista, oni su organizatore inicijative primili i u svom saborskom klubu, te ih javno podržali čim je počelo prikupljanje potpisa. Saborski zastupnici laburista i sami su potpisali za "referendum o referendumu".

"Za kandidaturu predsjednika Republike vrijedi pravo da se potpisi skupljaju i na stočnom sajmu, ali za narodni referendum treba ured državne uprave, pa bi onda mogli i doslovno reći da treba - policijska stanica", poručio je tim povodom Dragutin Lesar, dok je predsjednica stranke Nensi Tireli dodala da laburisti ovakav referendum "podupiru u cijelosti, jer on predstavlja širenje polja demokracije koja Hrvatskoj nužno treba".

MOST: Nitko biračima nema pravo oduzeti referendum

Svoju potporu inicijativi "Za referendum" putem priopćenja izrazio je i MOST nezavisnih lista pod vodstvom Bože Petrova, gradonačelnika Metkovića. Iz MOST-a su poručili da se nikad nisu bojali mišljenja građana, jer su i nastali s ciljem služenja općem dobru.

"Nisu birači pasivni promatrači koji se iz građanskog sna bude jednom u četiri godine, nego u svakom trenutku aktivni akteri najvažnijih političkih odluka. Referendumsko pravo pripada izravno biračima i nijedna ga privremena vlast nema pravo sebi prilagođavati i ograničavati", poručio je MOST.

 
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara