Jesu li lječilišta i toplice stvarno budućnost hrvatskog turizma?

Foto: Bizovačke toplice

HRVATSKA ima 28 nalazišta geotermalne vode, no tek 18 koristi u medicinske i rekreacijske svrhe. Dok država godinama ističe potencijal za daljnji razvoja lječilišnog i topličkog turizma, slučaj Zdravstveno-rekreacijskog centra Lipik primjer je da je stvarnost nerijetko posve drugačija.

Nedavna četvrta po redu Međunarodna konferencija o industriji zdravstvenog turizma, održana u Zagrebu, bila je prilika da ministri zdravlja i turizma Rajko Ostojić i Darko Lorencin ukažu na mogućnosti širenja ponude i navedu zajedničke napore u stvaranju zakonskih preduvjeta. "Mislim da otvaramo vrata kreiranju jednog novog turističkog proizvoda koji ne poznaje sezonalnost,koji je stalan i uključuje određeni segment ljudi veće platežne moći i samim time imamo kvalitetniji turistički proizvod u cjelini".

"Zdravstveni turizam se sastoji od medicinskog turizma, lječilišta i wellnessa i mislim da smo napravili značajan pomak. Više smo napravili u dvije godine, nego u 20 godina. Rekao bih da se 40,50 godina uopće nije razmišljalo o zdravstvenom turizmu. To je novi proizvod koji je uveden prije 60-ak godina i mi smo cijelim nizom promjena zakonskih regulativa otvorili mogućnost da se naša lječilišta počnu baviti ugostiteljskom djelatnosti. Teško mi je, naravno, govoriti o postotku, ali definitivno mislim da je značajan proizvod koji se može sve više i više konzumirati".

Lipičke toplice završile u stečaju

U sjeni optimizma ministara u Lipiku je nedavno stečajem okončana priča poznatog lječilišta, koja seže sve do rimskih vremena. Lipičke toplice procvat su doživjele prve polovice 19. stoljeća. Krajem istog svojim su glasovitim Mramornim kupkama stajale uz bok najpoznatijih europskih lječilišta, Baden-Badena i Karlovym Varima. Lječilište početkom sedamdesetih postaje moderni zdravstveni centar s 400-ak kreveta, no sve biva uništeno u ratnoj agresiji.Neslavno je propao i jedan od prvih investicijskih pokušaja, podsjeća Katica Mamić, povjerenica Sindikata turizma i usluga Hrvatske.

"Dobili smo kredit, ne mi nego investitor kojem je Ministarstvo financija dalo jamstvo, on je dobio kredit koji nije tu uložio, već je, ne znam, čovjek valjda nestao. Iz tog kredita smo trebali obnoviti kapacitete da bi se razvijali dalje kao što smo nekad bili. To je bio nekakvi TLP kojem je direktor bio zet bivšeg predsjednika".

Zadnje dvije godine u Zdravstveno-rekreacijskom centru (ZRC) Lipik rješenje dugogodišnje agonije od države, svog vlasnika, tražili su i štrajkom. Bez uspjeha. U predstečajnoj nagodbi odbijena je ponuda jednog britanskog investicijskog fonda. Proglašen je stečaj,a preostalih 14 radnika dobilo otkaz. Na skorom stečajnom ročištu preostaje im tražiti 26 zaostalih plaća i otpremnine, s potraživanjima ostalih vjerovnika, zaključila je Mamić.

"Mi nismo mogli uzeti, ne znam, ovaj hotel pa ga prodati u svoju korist kad je država vlasnik. Ali oni nas mogu ostaviti na cesti, to je sasvim normalna pojava danas u Hrvatskoj. Iako je neisplata plaća kazneno djelo, a mi, evo, u većinskom vlasništvu Ministarstva financija ne dobijemo 26. I što sad možete? Možete se ubiti, ništa drugo, ili što."

U problemima su i Bizovačke i Krapinske toplice

Osim Lipika, u problemima su i Bizovačke i Krapinske toplice. Dok u Bizovcu priželjkuju da trenutni zakupac Jako Andabak postane i vlasnik s najavljenih 100 milijuna kuna ulaganja, slično rješenje razmatra se i za spomenute toplice.

"Ono što ćemo mi napraviti je upravo zahvaljujući između ostalog i sanaciji bolnica,sad idemo na novu mrežu specijalnih bolnica uključivo i lječilišta. Dio tih lječilišnih kapaciteta ćemo pokušati privatizirat", najavio je Ostojić.

"Procedure jesu bile i predstečaja. Nažalost, imamo i slučaj stečaja i to je jedan od jedinih načina da neprikrivanjem stvarnog stanja stvari možemo i u fazi stečaja naći kvalitetne investitore", rekao je Lorencin.U međuvremenu, Lipiku tek ostaje nada da će im se ovaj put ipak posrećiti.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara