Kako nam je lagao SDP: Gdje su 80.000 radnih mjesta i rast BDP-a od pet posto?

Foto: Hina

STVORIT ćemo 80.000 radnih mjesta. BDP će u 2012. rasti za tri posto, a do 2015. po stopi od pet posto godišnje. Građani će plaćati manje poreze. Povećat ćemo industrijsku proizvodnju, poticati gradnju hotela od četiri i pet zvjezdica, osigurati razvoj poljoprivrede kako bi Hrvatska proizvodila svu hranu koja joj je potrebna...

To su samo neka od obećanja koje su lideri Kukuriku koalicije, što u Planu 21, što kroz javne istupe, davali prije nego su osvojili vlast. Većina obećanja nakon dvije godine i tri mjeseca mandata ostala su neispunjena.

Obećavali 80 tisuća poslova, nezaposlenost porasla za 70 tisuća

U najavljivanju gospodarskog Kukuriku čuda prednjačio je Slavko Linić. Još 2010. godine Linić je bio uvjeren da će se Hrvatska preporoditi čim SDP-ova koalicija skine HDZ s vlasti.

Obećanje o 80.000 novih radnih mjesta je upravo Linićevo. Nije ministar financija tada smatrao da se radi o preambicioznoj najavi. Nova radna mjesta, prema tadašnjoj Linićevoj retorici, trebala su se otvoriti u građevinarstvu, energetici, industriji i željeznicama.

U trenutku kada je Kukuriku koalicija preuzela vlast, u Hrvatskoj je bilo 315.438 nezaposlenih. Danas ih ima 384.961. Gotovo 70 tisuća više. Uz napomenu da je dodatnih stotinjak tisuća ljudi s burze izbrisano zbog knjigovodstvenih razloga.

U studenom 2011. godine u Hrvatskoj je bilo 1.381.847 zaposlenih osoba. U prosincu 2013. godine, prema zadnjem biltenu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u Hrvatskoj je posao imalo 1.320.887 ljudi - 60 tisuća manje nego na početku mandata vlade Zorana Milanovića.

Očekivali rast 2012., a još smo u recesiji

Sektori koje je Linić svojevremeno isticao kao potencijalne generatore radnih mjesta nisu se iskazali. Industrijska proizvodnja u dvije godine mandata Kukuriku vlade ukupno je pala za 9,5 posto. Očekuje se da će se industrijska proizvodnja tek za tri do četiri godine vratiti na razinu na kojoj je bila 2011. godine.

Pompozno najavljivani energetski projekti (poput Omble ili Plomina C) jedva da su se makli s mrtve točke, što je možda i dobra vijest s obzirom na procjene da bi njihovi učinci na okoliš bili devastirajući. Građevinska industrija i dalje je u komatoznom stanju u kojem su je SDP-ovci zatekli kada su ušli u Banske dvore.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najava o tri posto gospodarskog rasta u 2012. također je Linićeva. U Planu 21 pak stoji da će gospodarstvo do 2015. početi rasti po stopi od pet posto. Već smo u 2014. godini, a iz recesije i dalje nismo izašli. Vlada ove godine optimistično očekuje 0,2 posto rasta, ali puno su realnije prognoze prema kojima će gospodarstvo i u 2014. pasti za 0,5 do jedan posto. U 2015. bilo kakav rast će se smatrati uspjehom; stopu rasta od pet posto koju je predviđala Kukuriku koalicija nećemo doseći još godinama, možda i desetljećima.

Obećavali manje poreze pa povećali PDV

Već na prvoj stranici Plana 21 Kukuriku koalicija odlučno konstatira kako Hrvatska više ne može živjeti od posuđenog novca. Obećavali su da neće dopustiti da javni dug prođe razinu od 60 posto BDP-a. I taj plafon smo u međuvremenu probili. Krajem veljače objavljeno je da je dug dosegnuo 204,2 milijarde kuna, odnosno 61,3 posto BDP-a. Ove godine zadužit ćemo se za dodatnih 33,5 milijardi kuna.

Na sva su zvona prije stupanja na vlast Kukurikavci najavljivali poreznu reformu koja se trebala fokusirati na, kako stoji u Planu 21, "pomicanje tereta od rada prema kapitalu". Pa su PDV povećali na 25 posto, a najavljuju i mogućnost uvođenja poreza na nekretnine. "Teret poreznih opterećenja guši poduzetnike", pisalo je u Planu 21 Kukuriku koalicije. Koja je nakon dolaska na vlast poreze povećala.

Obećavali su i smanjenje doprinosa na plaće. Jedino što je po tom planu napravljeno bilo je smanjenje doprinosa za zdravstvo s 15 na 13 posto, a i ta je mjera novim rebalansom proračuna poništena. Zdravstveni sustav jednostavno je stvarao neodržive gubitke.

"Poštena plaća za pošteni rad"

Protiv nelikvidnosti Kukurikavci su se obećavali boriti tako što će stati na kraj kulturi neplaćanja. Dosta je bilo bogaćenja na štetu hrvatskih interesa, prirodu hrvatskog kapitalizma treba mijenjati, stajalo je u Planu 21. Nakon što su osvojili vlast, uveli su institut predstečajne institucije - protiv kulture neplaćanja "borili" su se, dakle, opraštanjem dugova, a upitno je i gdje su tu nacionalni interesi, s obzirom da postoje snažne indikacije da su se određenim poduzetnicima dugovi opraštali po stranačkoj i/ili prijateljskoj liniji.

Obećavala je Milanovićeva vlada i da će s građanima imati partnerski odnos. Pogotovo se to odnosilo na uključivanje sindikata u dijalog o svim važnim potezima. "Marginalizirani sindikati i potplaćeni radnici izvrgnuti su najgrubljem obliku neoliberalnog kapitalizma", stajalo je u Planu 21.

Stajališta sindikata i dalje se brutalno ignorira: najbolji primjer za to je Zakon o radu, koji se trenutno nalazi pred Saborom. Što se tiče potplaćenih radnika, dovoljno je osvrnuti se na sljedeći podatak: prosječna plaća u studenom 2011. godine iznosila je 5729 kuna. U međuvremenu se smanjila za dvjestotinjak kuna, pa je u prosincu 2013. iznosila 5556 kuna. Podaci su to Državnog zavoda za statistiku. "Poštena plaća za pošteni rad", bilo je jedno od ključnih obećanja u Planu 21.

Obećavala je Kukuriku koalicija i da će se u Hrvatskoj graditi nove škole, a sve kako bi se uvela jednosmjenska nastava. Učiteljima i nastavnicima obećavali su poboljšanje društvenog i materijalnog položaja, bolje uvjete rada i adekvatno opremljene škole. Umjesto toga prijete im otkazima i ukidanjem dodataka iz kolektivnih ugovora čime će se ionako mizerne plaće prosvjetara smanjiti i do 1000 kuna.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara