Karamarko u SOA-i zapošljavao osobe koje su pale na sigurnosnoj provjeri

Foto: Hina

ZAPOŠLJAVANJE u SOA-i u vrijeme dok joj je na čelu bio Tomislav Karamarko bilo je nedovoljno transparentno i diskrecijske naravi, zaključila je danas većina u saborskom Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.

Za takve zaključke glasovali su članovi iz SDP-a i HDSSB-a, HNS-ov Jozo Radoš nije bio na sjednici, a HDZ-ovi članovi dali su izdvojeno mišljenje, u kojem kažu kako iz provedenog nadzora nije moguće utvrditi da je u SOA-i u tom razdoblju bilo nezakonitog zapošljavanja.

Nadzor zapošljavanja u SOA-i u razdoblju od 2006. do kraja 2008. provela je radna skupina Odbora, koja je utvrdila da je za to vrijeme zaposleno ukupno 222 novih djelatnika.

U zaključcima koje je danas izglasala većina u Odboru stoji kako je radna skupina nedvojbeno utvrdila da su u SOA-u po Karamarkovu nalogu primljene osobe koje su pale na sigurnosnoj provjeri.

Nedvojbeno je utvrđeno i da su u Agenciju djelatnici primani samo na nekoliko dana, u jednom slučaju kraće od 24 sata, da bi ih se naknadno rasporedilo u druge službe, posebno u Carinsku upravu, čime se izbjegavalo raspisivanje natječaja za prijem u službu.

"U samom upitniku za prijem o razlozima prijave u Agenciju su stavili do znanja da im je Agencija prolazna stanica, navodeći mjesta koja ih čekaju u Carinskoj upravi, osobe koje su ih preporučile, kao i ispisnice iz stranke (HDZ) kao dokaz da nisu politički aktivni", stoji u zaključcima.

"Upravljanje ljudskim potencijalima u nadziranom periodu bilo je ispod potrebnih profesionalnih standarda"

Objašnjava se da su "prolazni" djelatnici u Poreznu upravu prebacivani po sporazumu koji je Karamarko potpisao s tadašnjim ministrom financija Ivanom Šukerom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Na temelju utvrđenih nepravilnosti s pravom se može pretpostaviti da je upravljanje ljudskim potencijalima u nadziranom periodu bilo ispod potrebnih profesionalnih standarda te izražavamo zabrinutost da je i nadalje unutar službe zaposlen dio kadrova ispod potrebne stručno-kvalifikacijske razine, što predstavlja ozbiljan izazov i u idućim godinama", kaže se u zaključcima.

S obzirom da je informacija o nezakonitim zapošljavanjima izazvala velik javni interes, većina u Odboru predlaže deklasifikaciju svih dokumenata vezanih uz rad radne skupine koja je provela nadzor, osim onih čije bi objavljivanje ugrozilo nacionalnu sigurnost.

HDZ u izdvojenom mišljenju navodi, pak, da motiv radne skupine nije bio istražiti sva zapošljavanja u SOA-u, već samo u razdoblju od 2006. do 2008. godine, dakle u razdoblju dok je šef SOA-e bio Tomislav Karamarko.

Ističu da nije moguće utvrditi da su tzv. kratkotrajna zapošljavanja i premještaj djelatnika iz SOA-e u druga tijela državne uprave bila nezakonita.

"Ona su bila zakonita. Bilo koji dodatni zaključak mogao bi se izvesti tek nakon uvida u potpisane sporazume, uvide u operativne planove rada Agencije i Ministarstva financija, odnosno Carinske uprave", kažu HDZ-ovi članovi Odbora i upozoravaju kako je pitanje bi li takav nadzor bio u nadležnosti Odbora.

Naglašavaju da je SOA podatke kojima se bavila radna skupina proslijedila DORH-u, te da konačnu odluku o zakonitosti zapošljavanja u SOA-i treba prepustiti nadležnim institucijama.

"Postojeća zakonska rješenja omogućavaju drugim institucijama - od Vijeća za nacionalnu sigurnost, Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, do Državnog odvjetništva RH - primjenu daleko većih ovlasti i učinkovitijih metoda nadzora nego što ih ima Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost može biti učinkovit u nadzoru sigurnosnog i izvještajnog sustava ako dođe do izmjena zakona koji će to omogućiti. Stoga konstatacije iz izvješća i analize što ih je podnio ravnatelj SOA-e sa suradnicima, valja prihvatiti kao zaključak Odbora", zaključuju u izdvojenom mišljenju HDZ-ovi članovi Odbora za nacionalnu sigurnost.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara