Screenshot: YouTube (Sanela Prašović Gadžo)

U DANAS emitiranoj emisiji Interview20 na programu BHT1, snimljenoj 15. siječnja, gošća je bila predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović.

Grabar Kitarović najavila je da će dati svu podršku Bosni i Hercegovini na njezinom putu prema NATO Savezu i Europskoj uniji. Izrazila je nadu da će s formiranjem nove vlasti BIH krenuti naprijed te najavila posjet Sarajevu.

Rekla je i da je sada, "kada hrvatski narod više ne može prigovarati da nije izabrao svoga predsjednika, odnosno člana Predsjedništva u Bosni i Hercegovini", dobar trenutak da se krene naprijed.

Sanela Prašović Gadžo natuknula je da će Bosna i Hercegovina sada tražiti pomoć hrvatske predsjednice na putu prema EU i NATO-u, a Grabar Kitarović kazala je da je "to sve u redu".

"Time sam se bavila i u svojim prethodnim životima i kao ministrica vanjskih poslova, a i kao veleposlanica u SAD-u i kao pomoćnica glavnog tajnika NATO-a i iznimno sam se uvijek zalagala za to da Bosna i Hercegovina napreduje prema članstvu u Europskoj uniji i NATO-u. Naravno, potrebno je ispuniti sve te kriterije na putu za članstvo, ali ono što sam uvijek tvrdila jest da ispunjavanje tih kriterija nije tu zbog Bruxellesa, već zbog boljeg života u samoj državi Bosni i Hercegovini", rekla je.

Grabar Kitarović se osvrnula i na odnose u regiji, naglasivši da uopće ne odobrava formulaciju „regija“. "Svi smo mi posebne države", rekla je, dodajući kako preferira izraz „područje Jugoistočne Europe“.

"Mi moramo riješiti sva otvorena pitanja jer je prošlo vrijeme da se ona stavljaju pod tepih", istaknula je Grabar Kitarović. Dodala je će se, ukoliko dogovor oko sporazuma vezanog uz državnu granicu ne bude moguć, po potrebi ići na Međunarodni sud.

"Vrijeme je da riješimo odnos sa Srbijom"

Komentirajući odnos sa Srbijom, Kolinda je utvrdila da također treba riješiti pitanje granice, ali i pitanje nestalih osoba.

"Mislim da je stvarno sazrelo vrijeme da to riješimo", rekla je.

Kitarović je dodala da se pitanje nestalih mora zatvoriti zbog obitelji koje s obje strane granice to čekaju. Od Srbije očekuje da Hrvati u toj zemlji imaju jednaka prava kao što imaju Srbi i ostale nacionalne manjine u Hrvatskoj.

"Voljela bih da vlada u Srbiji u sklopu njihovog pristupanja Europskoj uniji riješi i pitanje položaja hrvatske manjine u Srbiji. To je dogovoreno i tu ništa nije nerazumno“, rekla je Grabar Kitarović.

O Srbiji u pregovorima s EU i pitanju Kosova

"Držim da bi Srbija trebala priznati Kosovo, iako znam da je to beskrajno teško. I sama sam sudjelovala u tom procesu donošenja odluka kada je Hrvatska imala teške procese, recimo kada je birala "Ili Gotovina, ili EU", a na kraju je sve riješeno. Tako bih htjela da i Srbija to riješi i da prizna realnost", rekla je.

Poruka predsjedniku Srbije Tomislavu Nikoliću

"Nadam se da ćemo ga vidjeti u Zagrebu. Želim vratiti međusobno poštovanje. Shvaćam da ima puno problema, ali Hrvatska želi riješiti sva pitanja u odnosu na susjede i moramo povući crtu s prošlosti", rekla je.

"Neka mi se svi prognani Srbi obrate"

Na pitanje o tome što će učiniti da omogući povratak Srbima prognanima s područja Hrvatske, a koji su sada u Srbiji i BiH, Grabar Kitarović je rekla da će svakako raditi na tom pitanju te pozvala predstavnike prognanih Srba iz Hrvatske da joj se obrate kada preuzme dužnost 18. veljače.

"Ako netko misli da je doživio nepravdu od strane hrvatske države, ja ih sve pozivam da mi se obrate", rekla je.

Naglasila je da bi Srbija trebala priznati Kosovo, a osvrnula se i na posebno prijateljstvo Srbije s Rusijom.

"Rusija je prekršila pravni poredak 21. stoljeća"

„Ja znam da oni imaju i posebno prijateljstvo i posebne odnose s Ruskom Federacijom, što je u redu, iako u ovom trenutku cijela Europska unija i moderni svijet provodi sankcije prema Rusiji. Mislim da bi Srbija ipak trebala balansirati taj odnos na način da se poštuju te međunarodne sankcije, jer one nisu uvedene bez razloga", rekla je Grabar Kitarović.

"Činjenica je da je Rusija prekršila međunarodno pravni poredak 21. stoljeća i doista želim da se predsjednik Putin i rusko vodstvo vrate na onaj put poštivanja i podržavanja međunarodnih odnosa. Bez Ruske Federacije nema te stabilnosti i nema tog međunarodno pravnog poretka, a uostalom, svi se mi suočavamo s istim prijetnjama terorizma, raspačavanja droge, trgovine ljudima i klimatskih promjena, protiv čega bismo se trebali zajedno boriti", rekla je.

"Trebamo paziti na one koji se vraćaju iz Sirije i Iraka"

Grabar Kitarović se u emisiji osvrnula i na nedavni teroristički napad u Parizu te je istaknula kako se treba pozorno paziti na takva događanja zbog, kako je rekla, opasnosti da se zbog napada ne bi stvorila općenita netrpeljivost prema osobama islamske vjeroispovijesti.

"S druge strane postoji realna opasnost od onih koji se vraćaju iz Sirije i Iraka, a koji su odlazili na ta ratišta iz susjednih zemalja i to ne smijemo zanemariti kao problem", rekla je.

Rekla je i da je sada potrebno pojačati suradnju sigurnosnih službi BiH, Hrvatske, Srbije i  Kosova.

Prašović Gadžo kazala je da BiH ima zakon koji je usvojen na inicijativu bivšeg ministra sigurnosti BiH Fahrudina Radončića, a koji propisuje kazneno procesuiranje osoba koje iz te zemlje odlaze na ratišta u inozemstvo te dodala da je taj zakon postao "hit u regiji".

Grabar Kitarović rekla je kako je upoznata s tim zakonom.

„Ja vjerujem da smo mi sigurni, da smo u onom području gdje službe dobro funkcioniraju - kad je riječ o razmjeni informacija i o prevenciji bilo kakvih incidenata. Međutim, kad je riječ o terorizmu, opreza nikad dosta", dodala je.

"Problem je u tome što se tijekom prošle godine naglo pogoršalo sigurnosno stanje u cijelom ovom području koje nas okružuje. Područje Mediteranskog bazena, Bliski istok i Rusko-ukrajinska kriza, a potom i Afganistan, Pakistan i ostala područja. Evo, nedavno se u Pakistanu dogodio napad na školu gdje je poginulo preko 120 djece. Dakle, upravo ti teroristički napadi su nešto što se ne može predvidjeti i zato je jako bitno da surađujemo", zaključila je.

O "emancipaciji" BiH

"Poštujem suverenitet, integritet i političku neovisnost BiH i nikada se ne bih miješala u unutarnja pitanja druge zemlje. Ipak, hrvatski narod jedan je od konstitutivnih naroda BiH, pa Hrvatska ima tu posebnu obvezu brinuti o budućnosti ove zemlje.

Tijela državne vlasti BiH temeljem volje građana trebaju donositi sami odluke, pa nam neće trebati tijela međunarodne zajednice. Oni ne bi trebali prelamati naše zajedničke odluke, već prihvatiti BiH", rekla je Grabar Kitarović.

"Jako puno vremena prošlo je od Daytonskog ugovora i postoji potreba da se sami građani više uključe u politički proces. Sjetimo se prošlogodišnjih nemira u Bosni i Hercegovini. Svi su očekivali da će BiH pucati po etničkim crtama, a na kraju je došlo do socijalne krize. Da se to ne bi događalo, BiH treba nastaviti putem razvitka i u njega ulagati.

Veselim se novoizabranom vodstvu u BiH i nadam se da će oni sjesti za stol i dogovoriti unutarnje funkcioniranje", rekla je Kolinda i dodala da će uvijek stajati iza sva tri naroda u susjednoj zemlji.

"Pozdravljam njemačko-britansku inicijativu, no ona ima veliki nedostatak. Ona još uvijek ne govori o konstitutivnoj jednakopravnosti hrvatskog naroda. Nažalost, položaj hrvatskog naroda u BiH doveden je u pitanje jer se Hrvati svode na razinu manjine. Treba im osigurati jednak položaj s ostala dva naroda na cijelom teritoriju. Ova inicijativa je dobar stav, no treba je nadograđivati", rekla je Grabar Kitarović.

"Prvo dolazite u Sarajevo, zar ne?"

Voditeljica je više puta inzistirala na tome da Kolinda obeća da će najprije posjetiti Sarajevo.

"Nama bi bilo jako drago da Vi prvo dođete u Sarajevo", rekla je u nekoliko navrata Prašović Gadžo, na što je Kolinda odgovorila da će svakako doći u Sarajevo, kao i u druge gradove BiH.

"Kada bi BiH ušla u europske integracije, u NATO i EU, mislim da bi to bilo ohrabrenje svima da se krene naprijed", kazala je.

Voditeljica je rekla da bi mnogi u BiH prigovorili da Hrvati po Ustavu jesu jednakopravni u toj zemlji, na što je Kolinda odgovorila da oni to u stvarnosti nisu.

"Očekujem i od gospodina Ivanića i Čovića, a i Izetbegovića da razgovaramo kako Hrvatska može pomoći. Od naroda, biskupa i ostalih koje srećem u zemlji čujem upozorenja kako hrvatski narod nije u svim dijelovima jednakopravan, i da se ne osjeća tako, već da se sve češće udaljavaju", rekla je.

"Ne želim sada posjećivati dužnosnike susjednih zemalja kako bi se to zabilježilo, pa da tom prilikom objavljujemo zajedničke fotografije. Želim ući u tu problematiku i u konkretne probleme. Dolazim kao prijatelj Bosne i Hercegovine", dodala je.

O diskriminaciji na temelju spola

"Osjećala sam u predizbornoj kampanji visoku razinu predrasuda prema sebi na temelju toga što sam žena, iako nisam htjela kukati i govoriti o tome. Ni u Hrvatskoj ni u BiH nisu reagirali na to. Nisam nailazila na takve reakcije na terenu, ali sam ih doživljavala od "intelektualnih" krugova i medija. Prikazivalo me se u određenoj odjeći što ste mogli i vidjeti. Prikazivali su me kao Jane iz Tarzana. Na to nisu reagirale niti Vladine udruge niti pravobraniteljica za ravnopravnost spolova", rekla je i dodala da će raditi na tome da se uklone predrasude prema ženama.

"Kad vam u prošlosti ne mogu naći niti jednu mrlju onda vade izjave iz konteksta. Na kraju ispada da su u pravu oni političari koji glume ljudima i kažu ono što ljudi žele čuti, a ne ono što misle", rekla je.

"Hrvatice i Hrvati, a ne "građanke i građani"

Voditeljica je rekla kako su mnogi Grabar Kitarović tijekom kampanje zamjerili što je govorila "moje Hrvatice i Hrvati".

"To sam namjerna govorila, znate zašto? Posljednjih nekoliko godina odjednom je postalo nepoćudno reći "drage moje Hrvatice i Hrvati, dragi državljani Republike Hrvatske, dragi svi".

Zašto se ne bismo obratili svojem narodu? Uostalom Hrvatice i Hrvati mogu biti i državljani Hrvatske druge vjeroisposvijesti. Po meni je Hrvat i onaj koji je Srbin po nacionalnosti i pravoslavne je vjeroispovijesti, on nije Hrvat u smislu hrvatskog državljanina. Meni to smeta, reći "građanke i građani".

"Što je s ljudima na selu?"

"Ljudi na selu misle da ih se time isključuje, jer kažu da ne spadaju u "građanke i građane" jer žive na selu. Moramo se naučiti da izričaj ne vrijeđa nikoga. Idemo gledati djela ,a ne riječi. S poštovanjem se odnosim prema svima i vjerujte mi da moj govor ne vrijeđa nikoga.

Dopustite da onima koji to vole, da se njih zove Hrvaticama i Hrvatima, jer se tako osjećaju, to nije prijetnja nikome", kazala je Grabar-Kitarović, na što je voditeljica napomenula kako ju je za to prozvao i New York Times.

"Razgovarali su s Dejanom Jovićem, voljela bih da su ipak razgovarali s nekim objektivnijim, s nekim tko je htio ovu državu. Gospodin Jović tvrdi da Hrvatska nije legitimna država, no neću o tome", dodala je.