Kome će Hrvatska dati glas na predsjedničkim izborima?

Foto: Facebook (Osobni albumi Kolinda Grabar Kitarović, Ivo Josipović)

IVO JOSIPOVIĆ, aktualni predsjednik, i Kolinda Grabar Kitarović, pomoćnica glavnog tajnika NATO-a, trebali bi voditi glavnu riječ na predstojećim predsjedničkim izborima u Hrvatskoj. Gotovo sve ankete predviđaju neizvjesnu borbu. S druge strane utrka zapravo nije ni počela, ali i Josipović i Grabar Kitarović potvrdili su ono što se već odavno zna, a to je da su miljenici anketa o popularnosti.

Dok je Josipović zaradio nadimak "rejting efendija", valja naglasiti da je u vrijeme prve Sanaderove Vlade Grabar Kitarović vrlo često kao jedina aktualna ministrica boravila na listama najpopularnijih političara. Niz afera jednog i drugog političara nisu se odrazile na njihovu popularnost, pa će biti zanimljivo pratiti lov na neodlučne birače.

Indexov presjek karijera Ive Josipovića i Kolinde Grabar Kitarović pokazuje da je oboje kandidata zahvaljujući svojim aferama, spletkama i mutnim poslovima daleko od idealnog vođe države ili onog što Hrvatskoj treba.

No, ako su karte već ovako posložene pitamo vas. kome bi vi dali svoj glas?

 

KOLINDA GRABAR KITAROVIĆ

Kolinda Grabar Kitarović rođena je 29. travnja 1968. godine u Rijeci, a nakon karijere u diplomaciji, od 2003. godine počinje njen politički uzlet kada postaje ministrica europskih integracija. Uzlet je vezan uz Ivu Sanadera koji tada sastavlja Vladu. Dvije godine kasnije, nakon što je Miomir Žužul morao otići, Grabar Kitarović preuzima ministarstvo vanjskih poslova.

Nakon što je Sanader 2007. godine uspio dobiti i drugi mandat u Ministarstvo vanjskih poslova dolazi Gordan Jandroković, a Grabar Kitarović kreće s međunarodnom karijerom. Tako je od 2008. do 2011. godine bila veleposlanica u SAD-u, da bi u srpnju 2011. godine bila imenovana pomoćnicom glavnog tajnika NATO-a zaduženog za javnu diplomaciju.

Milanović tražio smjenu Grabar Kitarović zbog narko-skandala u veleposlanstvu

Grabar Kitarović oduvijek je bila miljenica javnosti. Primjerice 2005. godine po anketama je uz Đurđu Adlešić dijelila drugo i treće mjesto najpopularnijih političara. Iznad njih naravno bio je tadašnji predsjednik Stjepan Mesić. Štoviše u velikoj anketi tko bi Hrvatsku mogao najbolje predstavljati u svijetu od političara, sportaša i ostalih javnih osoba bila je šesta na listi, "između" Gorana Ivaniševića na petom i znanstvenika Miroslava Radmana na sedmom mjestu.

Imidž "drage, simpatične, pristojne i poštene osobe" građen je pomno pa su se tako u hrvatskim medijima mogle čitati priče kako je Grabar Kitarović postala simpatija jednog "EU ministra", u kojem se naglašavao njen šarm.

Unatoč, brižno osmišljenom imidžu Grabar Kitarović nije bila imuna na afere. Prva je bila ona kada je američka policija tijekom kupoprodaje droge ulovila člana hrvatskog konzulata u Los Angelesu, a Ministarstvo vanjskih poslova odrađivalo je veliku akciju zataškavanja tog skandala. Štoviše Grabar Kitarović umiješanu je članicu konzulata nagradila "produženjem mandata" da bi kasnije tvrdila da je za cijeli slučaj saznala prekasno.

"Ovo što se događa u zadnja dva dana je sramotno. Neugodan, ali benigan incident pokušava se prebaciti na profesionalce. Glavni krivci su tadašnji zapovjedni vrh (ministarstva) i aktualna ministrica vanjskih poslova.", tvrdio je u jeku afere u prosincu 2006. godine Zoran Milanović tadašnji glasnogovornik SDP-a. Zbog narko-afere tražio je ostavku Kolinde Grabar Kitarović.

Zbog korištenja službenog automobila smjenu tražila i Kosor

I bivša premijerka Jadranka Kosor tražila je njenu smjenu i to kao veleposlanice u SAD-u. Naime, otkriveno je kako je suprug Kolinde Grabar Kitarović, Jakov  Kitarović u Americi dvije godine koristio službeni automobil u privatne svrhe. Prevalio je više od 50 tisuća kilometara.

"Ona mora snositi odgovornost!", grmjela je Kosor.

Upravo u to vrijeme vukla se paralela sa švicarskom ministricom koja je podnijela ostavku nakon što je otkriveno da je kupila kutiju Tobleronea na službenu karticu. Javnost je tražila smjenu veleposlanice, no cijela afera je stavljena pod tepih kada je Grabar Kitarović platila oko 30 tisuća kuna štete na koliko je procijenjena šteta.

Afera je tada pala u zaborav i veleposlanica je nastavila raditi svoj posao u Washingtonu.

Grabar Kitarović za Washington Times: Sanader je priznat i poštovan

Grabar Kitarović oduvijek je bila dobar vojnik svoje partije, a tako je do gotovo zadnjeg dana branila Ivu Sanadera.



"Hrvatski premijer Ivo Sanader je široko priznat i poštovan kao reformist koji je pokazao odlučnost u ostvarivanju nacionalnih ciljeva članstva u EU i NATO-u", napisala je za dnevni list The Washington Times kao odgovor na tekst kolumnista tog lista Jeffreya Kuhnera koji je Sanadera optužio za "pljačku velikih razmjera".

IVO JOSIPOVIĆ

Ivo Josipović rođen je 28. kolovoza 1957. godine u Zagrebu i treći je predsjednik Hrvatske nakon Franje Tuđmana i Stjepana Mesića. U siječnju 2010. godine u drugom krugu izbora za predsjednika RH, pobijedio je Milana Bandića.

Sve za rejting, rejting ni za što

Josipovićeva kampanja bila je bazirana na riječi "Pravda", a volio se predstavljati kao generator promjena u društvu i kao zastupnik naroda u obračunu s korumpiranim sustavom. No, ubrzo se otkrilo kako je Josipović zapravo dio tog sistema protiv kojeg se obećao boriti.

Iz Pantovčaka tako su zataškavane mnoge afere, te se u sprezi s glavnim medijima nastojalo sve utišati. Svi koraci predsjednika Josipovića bili su vezani za očuvanje vlastitog rejtinga te pozicije najpopularnijeg politčara u zemlji. Dio javnosti predsjednika je uskoro počeo nazivati "rejting efendijom".

Bježao od ćirilice i od referenduma

Nikada se Josipović nije uvukao ni u jednu bitniju hrvatsku polemiku, niti je zauzeo stranu. Politika nezamjeranja postala je glava odlika politike Pantovčaka pa je tako iz ureda Predsjednika izostala žešća reakcija na nepotreban referendum da se u Ustav uvrsti definicija da je brak zajednica muškarca i žene. Osim jasno izraženog stava "Protiv" nije bilo pretjeranih aktivnosti. Josipović je valjda računao i na te glasače. 

Ondje gdje je bivši predsjednik Stjepan Mesića ulazio svom silinom, a bila je riječ o civilizacijskim polemikama, Josipović se povlačio u "neutralnost".



"Ako se zakon ne želi poštivati, onda ga se mora mijenjati", rekao je predsjednik Josipović u jeku harange odnosno pitanja dvojezičnosti u Vukovaru.

Opasan samo kada se dirne u njegov novac i poslove

No, svatko onaj tko je pokušao poljuljati njegov rejting našao se u problemima. Najbolje je to osjetio Index, kada smo otvorili aferu ZAMP, odnosno nizom napisa o Hrvatsku društvu skladatelja kojeg je zapravo oformio sadašnji predsjednik Ivo Josipović, a najveću korist ima njegov prijatelj Marko Vojković. 

Unatoč nizu objavljenih dokumenata kao i prijavi kabelskih distributera Hrvatske DORH-u nemamo indicija da se ova afera istražuje. Kabelski distributeri Hrvatske podnijeli su kaznenu prijavu protiv HDS-a Državnom odvjetništvu i USKOK-u zbog nepoštivanja zakona i udruživanja zbog počinjenja kaznenog djela još u ožujku 2012. godine.

U međuvremenu smo otkrili da je Vojković u razdoblju od 10. siječnja do 8. travnja 2011. s glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem kontaktirao 288 puta pa možemo zaključiti da je glavni državni odvjetnik i o ovoj aferi detaljno informiran.

Svi medijski ljudi predsjednika

"To što Index objavljuje su, dopustite mi da to tako kažem, besmislice", rekao je predsjednik Josipović u ožujku 2012. godine o aferi Zamporion, a javno je u svojim javnim nastupima glorificirao Jutarnji list, prije svega svog prijatelja Ninoslava Pavića, a ljubav je, čini se, bila obostrana.

Pater Ivan Tolj iz Styrije bio je zadužen za dobar glas u Večernjem listu i u 24 sata, a Goran Radman da se na HRT-u o predsjedniku govori samo u superlativima. Javnost se zabavljala člancima kako je Josipović preko patera Tolja pokušavao mijenjati naslove u tjedniku Nacional koji je u međuvremenu ugašen. Također, novinaru Indexu telefonski je izrazio "zabrinutost" kazavši kako se na Index o njemu piše "neistinito i strašno".

Činjenica da Josipović, gostujući kod Aleksandra Stankovića u Nedjeljom u 2, javno lagao kako operativno ne sudjeluje u radu ZAMP-a, iako je sjedio u njegovom predsjedništvu, koje odlučuje o ugovorima s Emporionom, nije previše zanimala medije u našoj zemlji.



Udar Pantovčaka na jedine slobodne preostale medije koji o njemu ne pišu u superlativima osjetio je i tjednik Novosti. Josipović je tada biranim riječima napao izdavača tog tjednika Milorada Pupovca optuživši ga da zarađuje na "etnobiznisu"! Josipović je zamjerio Pupovcu i reketarenje bivših zbog "ostvarivanja velikih financijskih prihoda iz proračuna", te zbog netransparentnog trošenja novca namijenjenog manjinama.

Uz Perkovića do kraja

"Josipović je navikao da ga mediji štite, a ne napadaju, da su mu izdavači prijatelji, a ne protivnici, da se njegove afere zataškavaju, a ne otkrivaju, te da mu je kao najpopularnijem šefu države zapadnije od Sjeverne Koreje dopušteno legalno izabrane predstavnike manjina optuživati za reketarenje i zamračivanje proračunskog novca", pisali smo u kolovozu 2012. godine.

Više puta pokušali smo istražiti kako je zapravo Josipović došao do svoje velike imovine no nismo uspjeli. Transparentnost ne počiva na Pantovčaku.

Koliki je utjecaj Josipovića na glavne medije možda se najbolje mogla vidjeti u slučaju Perković. Naime, dok se javnost zabavljala premijerom Zoranom Milanovićem i njegovim eskapadama svaki puta kada je trebao objasniti Lex Perković, bilo je umijeće vidjeti koliko je puta izbjegnuta činjenica da je savjetnik za sigurnost predsjednika, Saša Perković zapravo sin Josipa Perkovića.

Kampanja na teret proračuna

"Ne pada mi na pamet zbog mogućeg sukoba interesa oko slučaja Lex Perković smijeniti Sašu Perkovića. Kao prvo gospodin Perković ne radi ništa vezano za predmet o kojem se radi. Taj predmet ako ga bude i kad bude bit će u rukama pravosuđa. Već sam rekao da nitko ne treba nositi moguće grijehe svojih roditelja. Jednom riječju ne pada mi napamet, ne pada mi napamet mijenjati savjetnika za sigurnost", naglašavao je predsjednik Ivo Josipović koji osim obrane vlastitih poslova i ljudi i nema neke rezultate. 

"Idemo uzeti milijarde bogatoj državi" bio je moto predsjedničke delegacije u Kataru gdje je vodio kremu hrvatskog gospodarstva. No, rezultata nema nigdje. Nestali je i njegova inicijativa za rast hrvatskog gospodarstva, a nije se istaknuo ni u kriznim situacijama. Dok je Vlada bila na poplavljenim područjima, Josipović je s Božidarom Kalmetom uživao na jahti.

Ivo Josipović vodi jednu od skupljih predizbornih kampanja u novijoj povijesti Hrvatske. A sve to o trošku poreznih obveznika. Proračun ureda predsjednika za 2014. godinu, naime, iznosi 43.903.377 kuna, a ta su sredstva gotovo u cijelosti posvećena Josipovićevoj nakani da na izborima krajem godine osvoji još jedan mandat. 

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara