Foto: Shutterstock

CIJENA zlata zadnjih mjeseci ne prestaje padati. Samo u posljednjih mjesec dana pala je dodatnih 7% te u trenutku pisanja analize iznosi 1094,40 USD po unci što je najniža razina u posljednjih 5 godina, navode analitičari Admiral Marketsa.

Pad cijene zlata je bio očekivan te nikoga ne treba iznenaditi, a uzrok mu je masovna rasprodaja od strane svih onih koji su ga kupovali za vrijeme financijske krize.

Naime, od 2007. do 2011. godine cijena zlata je naglo porasla sa 650 USD na čak 1900 USD po unci na temelju straha od urušavanja globalnog financijskog sustava. U to vrijeme su se čak i mnogi pojedinci po prvi puta uključili u špekuliranje na financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala o čemu svjedoči i velik broj novih otkupljivača zlata koji su se kod nas pojavili u to vrijeme.

No do urušavanja financijskog sustava nije došlo kao niti do očekivane visoke inflacije nakon pokretanja programa masovnog ubrizgavanja novca u financijski sustav od strane centralnih banaka. Hedge fondovi i ostali veliki sudionici na tržištu su vrlo brzo shvatili i zaključili da je cijena zlata neopravdano visoka te ga počeli masovno prodavati što je dovelo do neprekidnog pada cijene od 2011. godine do danas.

Pad još uvijek nije gotov

Sada su čak i mali investitori počeli gubiti vjeru u zlato te prodaju i dodatno mu ruše cijenu, a kada su u pitanju veliki investitori, po prvi puta od 2006. godine kada su se počekli prikupljati podaci, više od polovine ih ima otvorene prodajne pozicije.

Analitičari Admiral Marketsa smatraju da pad cijene zlata još uvijek nije gotov te je samo pitanje vremena kada će cijena pasti ispod 1000$ po unci. Nastavak pada cijene dogoditi će se radi početka dizanja kamatnih stopa u SAD-u i nekim drugim razvijenim zemljama, radi čega će se sve više vlasnika zlata odlučivati na prodaju istoga i radi sve većeg prinosa stavljati novac na štednju ili ga ulagati u obveznice, dionice i sl.

Značajniji rast cijene zlata može se očekivati tek kada dođe do nove recesije u SAD-u ili na globalnoj razini što se vjerojatno neće doogoditi u iduće dvije do tri godine, smatraju analitičari.