Foto: Guliver Image/Getty Images

SLOVENSKA premijerka Alenka Bratušek suočava se s velikom krizom svoje vlade. Od danas preuzima i vođenje ministarstva zdravlja, javlja RTV Slovenija.

Premijerki je noćas istekao rok do kojeg je morala parlamentu priopćiti kako namjerava rješiti pitanje vođenja ministarstva zdravlja nakon ostavke ministrice Alenke Trop Skaza.

Bratušek je mogla predložiti jednog od kandidata, ali to na kraju nije učinila jer prvo želi provjeriti povjerenje vlade u parlamentu i svoj autoritet na kongresu stranke Pozitivna Slovenija.

Na kongresu stranke bi joj glavni protukandidat trebao biti bivši predsjednik stranke i gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković koji je svoj predsjednički položaj "zamrznuo" početkom prošle godine, nakon što ga je za netransparentno raspolaganje privatnom imovinom dok je bio na javnim funkcijama optužila protukorupcijska komisija.

Dotad će premijerka sama voditi resor zdravstva. Glavna kandidatkinja za ministricu zdravlja nakon ostavke Alenke Trop Skaze bila je državna tajnica u ministarstvu, Nina Pirnat.

Podsjećamo, neslaganja premijerkine četverostranačke koalicije, u kojoj su još Socijalni demokrati (SD), Demokratska stranka umirovljenika (DESUS) te Građanska lista (DL), pokazala su se kada se DL usprotivila prijedlogu o povećanju PDV-a za koje su se zauzimale ostale stranke, kako bi se nadoknadio manjak od 200 milijuna u ovogodišnjem proračunu, nakon što je ustavni sud ukinuo zakon o porezu na nekretnine. Koalicija je potom od povećanja PDV-a odustala.

Uoči glasanja o povjerenju, polovica Slovenaca podupire vladu

Gotovo polovica Slovenaca drži da bi koalicijska vlada premijerke Alenke Bratušek, unatoč teškoćama u radu i nepopularnosti, trebala odraditi mandat koji istječe u jesen 2015., prema anketi koju je u ponedjeljak objavilo ljubljansko "Delo".

Premijerka Bratušek najavila je prošlog tjedna da će uskoro od parlamenta tražiti glasovanje o povjerenju njezinoj vladi, a tu odluku podržava 47 posto sudionika telefonske ankete koju je na uzorku od 406 ispitanika proveo vodeći slovenski dnevnik.

Za pad sadašnje vlade i raspisivanje novih parlamentarnih izbora zauzima se 35 posto ispitanih po anketi provedenoj prošlog tjedna, dok 46 posto ocjenjuje da bi vlada trebala dobiti povjerenje i nastaviti svoj mandat sve do njegova isteka u jesen 2015.

Međutim, sve ankete provedene zadnjih mjeseci pokazuju nizak rejting vlade i govore da je ne podupire više od 70 posto građana.

Za formiranje vlade nacionalnog spasa koju bi činile sve stranke u sadašnjem sazivu parlamenta izjasnilo se samo 12 posto ispitanika.

S druge strane, dvije trećine anketiranih sumnja da će aktualna vlada uspjeti "zakrpati" proračunski manjak od 200 milijuna eura, nastao nakon što je ustavni sud ukinuo njezin zakon o porezu na nekretnine.

Vlada je prošlog tjedna povećala trošarine na alkohol, duhan i motorna goriva kako bi nadoknadila dio tog manjka i najavila je štednju u javnom sektoru. No samo 31 posto ispitanika "Dela" drži da će potrebna sredstva tim mjerama biti i osigurana.

Bivši guverner slovenske središnje banke kritizira vladu

Slovenski financijski stručnjak i bivši guverner središnje banke France Arhar izjavio je da vlada premijerke Alenke Bratušek nema trajna rješenja za proračunski manjak i da oteže sa strukturnim reformama.

"Mjere koje vlada poduzima za punjenje tekućeg deficita nikako nisu trajna rješenja. Glavni je problem što se nismo prihvatili strukturnih reformi", rekao je Arhar za poslovni dnevnik "Finance" od ponedjeljka, komentirajući vladinu odluku da se poveća trošarine.

Arhar je u ponedjeljak dao iznenađujuću neopozivu ostavku na mjesto predsjednika nadzornog odbora Nove Ljubljanske banke (NLB), rekavši da ga se u politici i javnosti neopravdano povezuje s lošim stanjem u slovenskom bankarskom sektoru i da se država i dalje miješa u korporativno upravljanje u bankama i gospodarstvu općenito.

Održivost sadašnjeg opsega slovenske javne uprave bila bi moguća da postoji godišnji rast BDP-a od 3 do 4 posto, ali je Slovenija daleko od toga, rekao je.

Slovenija još ima negativni rast i porast zaduženosti, a vrlo su joj porasle i kamate na zaduživanje, pa je potrebna odlučnija privatizacija, odnosno prodaja dijela državne imovine kao i strukturne reforme, istaknuo je Arhar.

Vladi premijerke Alenke Bratušek predložio je zdravstvenu i visokoškolsku reformu s rezanjem troškova. Zagovara privatizaciju jer su privatni vlasnici, a to pokazuju rezultati, bolji u upravljanju poduzećima i bankama.

"Slovenske državne banke su od 2005. do 2012. godine imale 723 milijuna gubitaka, a privatne 483 milijuna dobiti. Državne banke izdale su manje kredita od privatnih iako je njihov tržišni udio u Sloveniji dvaput veći", rekao je Arhar.

Bivšem guvereneru ponekad čini da stvari u Sloveniji glede reformi i privatizacije može promijeniti samo dolazak "trojke" (IMF-a, Europske komisije i Europske centralne banke) iako vlada Alenke Bratušek ustrajno ponavlja da to ne dolazi u obzir i da Slovenija sama može riješiti svoje financijske i druge teškoće.