Kulturne mreže jugoistočne Europe u Zagrebu okupile niz kulturalnih djelatnika i aktivista

Screenshot: YouTube

KULTURI uvijek pripada prvo mjesto kada treba ponovno uspostaviti i oblikovati prekinute odnose, a kulturi je to ponovno i uspjelo na području jugoistočne Europe gdje su veze bile prekinute raspadom bivše države, istaknuo je književnik Marijan Grakalić u petak na prvoj konferenciji Kulturne mreže jugoistočne Europe kojoj je domaćin Slovenski dom u Zagrebu, a pokrovitelj Skupština Grada Zagreba.

Grakalić je bio i moderator plenarne sjednice koja je, zahvaljujući izlagačima, stvorila okvir za raspravu koja će se na više zagrebačkih lokacija voditi i tijekom vikenda.

Želja za vraćanjem života u Vukovar

Zagrebačko događanje rezultat je aktivnosti brojnih entuzijasta koje je okupio Dragomir Bokan, osnivač udruge "Dunavska mreža". Bokan je za Hinu objasnio da je osnivanje te udruge potaknula želja da se vrati život u Vukovar pa je organiziran međunarodni turnir "Djevojke s Dunava", a osnovna ideja toga turnira bila je da žene vrate život u Vukovar. Objasnio je kako je turnir potaknuo i organiziranje kulturnih događaja jer europski fondovi nisu financirali sportske događaje. Tako je pokrenut prvi projekt - očuvanje balkanske harmonikaške tradicije koji je u slovenskim Brežicama okupio najveći harmonikaški orkestar na svijetu s 1200 harmonikaša što je pak, rekao je, 'rodilo' i ideju da se stvori kulturna mreža jugoistočne Europe koja bi očuvala kulturnu tradiciju ovoga dijela Europe.

Kako je istaknuo Bokan, na ovu konferenciju odazvali su se ljudi koji imaju kapacitet da okupe tisuću nevladinih udruga i samostalnih umjetnika i koji će moći organizirati drugu konferenciju bez pomoći bilo koje političke strukture i biti potpuno neovisni. Ipak, Bokan nije propustio spomenuti da je za svoje projekte udruga "Dunavska mreža", kao jedina udruga u Hrvatskoj, dva puta dobila potporu Europske komisije.

Koci: Dijalog između većine i manjine u Hrvatskoj zadivljujuć

Predsjednica Dauh-Dea društva albanskih umjetnika u Republici Hrvatskoj i jedna od izlagača na plenarnoj sjednici Ljiljana Koci istaknula je, govoreći o temi "Umjetnost" kao prepoznavanje većine i manjine, kako je danas u Hrvatskoj uspostavljen zavidan dijalog između većine i manjina i ocijenila da su bitne poruke koje o manjinama odašilju mediji.

Na situaciju u medijima osvrnuo se i dugogodišnji novinar i književnik Stjepo Martinović koji je uvjeren da mediji neće izvijestiti o ovome događaju jer su, ocijenio je, mediji u Hrvatskoj u posljednja dva desetljeća suočeni sa zbivanjima koja se mogu sažeti u sintagmi 'kutleizacija medija' protiv koje, smatra, država ne želi i ne može ništa učiniti.

Martinović je ukazao i na još jedan, kako je rekao, "bolan segment medija" - osiromašenje jezika što je dovelo do toga da prosječni građanin rabi između 500 i 600 riječi u svakodnevnome životu. Ozbiljne probleme zbog nepoznavanja materinskoga jezika Martinović 'vidi' i u slabijoj kvaliteti prevođenja, a za njega su "u osnovi kancerogene i medijski sponzorirane kulturne nagrade".

Nestanak neovisnih knjižara

O problemima s kojima se susreću manji izdavači u Hrvatskoj govorila je Simona Goldstein za koju su takvi izdavači 'u društvu nevidljivi'. Istaknula je da je raspad bivše države doveo i do raspada na mala tržišta na kojima sada djeluju izdavači, do uništenja distribucije tako da sada, dodala je, više nema neovisnih knjižara već su sve knjižare vezane za velike izdavače.

Balkansko književno društvo i projekt Balkanskoga književnog glasnika (BKG) predstavio je Dušan Gojkov, predsjednik društva Balkanskih pisaca i urednik BKG-a, a o udruzi "Arte" kao regionalnom umjetničkom fenomenu njezin predsjednik Miodrag Jakšić.

Događanje je počelo otvorenjem izložbe "Moja duša, moje tijelo" predsjednice likovne udruge Ama Artem Dajane Budovac, a ta je izložba u Galeriju Slovenskoga doma došla iz praškoga jazz kluba "Time".

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara