Mladi iz odgojnih domova nevidljivi su i u Garanciji za mlade

Mladi iz odgojnih domova nevidljivi su i u Garanciji za mlade

Foto: Shutterstock

U PROGRAMU Garancija za mlade, čiji je glavni cilj mladu osobu zaposliti ili dodatno obrazovati u roku četiri mjeseca nakon što završi školovanje, "nevidljivi" su ostali mladi koji nakon punoljetnosti izlaze iz odgojnih domova ili udomiteljskih obitelji, pokazuje istraživanje koje je provela Mreža mladih Hrvatske (MMH).

Iz istraživanja predstavljenog danas i rasprave koja je uslijedila vidljiva su tri ključna problema - stigmatizacija tih mladih ljudi, nedovoljna informiranost njih i poslodavaca o mogućnostima aktivnih mjera zapošljavanja, te nedovoljna samostalnost i obrazovanost, budući da ih velika većina završi samo srednje strukovno obrazovanje.

Stigmatizacija djece iz domova

U Hrvatskoj između 4000 i 5000 mladih živi u odgojnim domovima ili udomiteljskim obiteljima, a godišnje ih dvjestotinjak završi srednje obrazovanje i kreće u potragu za poslom.

Desetak tih mladih koji su intervjuirani u istraživanju navode kao poteškoće stigmatizaciju i predrasude da su djeca iz odgojnih domova razularena, neodgojena i sl.

Drugi je problem što se zapošljavaju na crno, a mnogi misle da od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) ne dobivaju dovoljno informacija o tome koja zaposlenja i dodatne edukacije im stoje na raspolaganju.

U istraživanju je sudjelovalo osam poslodavaca koji su se požalili da nemaju dovoljno informacija o potporama za zapošljavanje mladih iz alternativne skrbi, a ako ih odaberu na natječaju HZZ-ovu potvrdu trebaju čekati tri tjedna.

S druge strane, ima i poslodavaca koji su zadovoljni suradnjom s HZZ-om, a mjere aktivne politike zapošljavanja ocjenjuju pozitivnim i korakom naprijed.

Ravnateljica HZZ-a Ankica Paun Jarallah podsjetila je na niz mjera za aktivno zapošljavanje mladih kroz koje poslodavci dobivaju olakšice i potpore.

Tražimo modele kako se izboriti za mlade, kako poslodavce informirati o pogodnostima zapošljavanja mladih, a posebno mladih iz alternativne skrbi koji su slabo prepoznati, rekla je.

Teže nego drugi pronalaze posao

Glavna tajnica MMH-a Mirela Travar dobrim rješenjem smatra individualni pristup prema svakoj takvoj osobi i više inicijativa koje bi promicale rješavanje njihovih problema.

Nikako da se utvrdi uzrok zašto mladi iz alternativne skrbi, teže nego drugi pronalaze posao i teško se osamostale pa su u domovima i do 23 godine života.

Razlozi leže u tome što imaju nedovoljno razvijene kapacitete, manjak samopouzdanja i nesigurnost zbog toga što nakon izlaska iz domova nemaju gdje stanovati, smatra Travar.

Njihovi problemi rješavaju se parcijalno i stihijski, umjesto da se sve nadležne institucije povežu i zajednički koordiniraju rješavanje tih problema, istaknuto je u raspravi.

"Cilj je da se i mladi iz alternativne skrbi zaposle kroz ovaj program"

Da su mladi iz alternativne skrbi "nevidljivi" dokaz je i podatak da niti jedna takva osoba, osim kao ispitanik nije angažirana ili zaposlena na tom projektu koji MMH provodi u suradnji sa SOS Dječjim selom Hrvatska, Centrom za mladež Zaprešić i Udrugom Igra.

Voditeljica projekta Petra Pekica objasnila je kako njegov cilj nije donošenje rješenja već inicijativa da se ta skupina mladih ljudi prepozna, da se javno problematiziraju njihovi problemi i da u Garanciji za mlade ne budu na margini.

Projekt o istraživanju uključenosti mladih iz alternativne skrbi u mjere aktivne politike sa 119.000 eura finacira Europski socijalni fond, a u njemu sudjeluje i Nacionalno vijeće mladih Austrije.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara