Foto: HGK

DANAS je u prosorijama Hrvatske gospodarske komore održana konferencija "Investicijski plan za Europu – prilika za Hrvatsku."

Konferenciji je prisustvovala i povjerenica Europske komisije za mobilnost i promet Violeta Bulc, a uvodne govore održali su potpredsjednik Vlade RH i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Branko Grčić, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović,  viceguverner Hrvatske narodne banke Vedran Šošić, direktorica Sektora sredstava HBOR Marijana Kolić i direktor Zračne luke Dubrovnik Roko Tolić.

Na konferenciji su predstavljene mogućnosti velikog investicijskog plana za Europu - tzv. Junckerovog plana. Radi se o jedinstvenom pothvatu Europske komisije koji bi trebao odigrati jednu od najvažnijih uloga u oporavku europskog gospodarstva.

Investicijski plan za Europu služit će kao dopuna naporima za oporavak i hrvatskog gospodarstva, a temeljit će se na područjima djelovanja koja će se uzajamno podupirati.

Jedno od područja djelovanja odnosi se na mobilizaciju dodatnih javnih i privatnih ulaganja u iznosu od najmanje 315 milijardi EUR u razdoblju 2015.-2017. godine.

Hrvatska treba prestati biti casino ekonomija

"Hrvatska je Europskoj komisiji prijavila 25 projekata u vrijednosti 9 milijardi eura“, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović otvarajući konferenciju "Investicijski plan za Europu – prilika za Hrvatsku" u HGK.

Komorski stručnjaci tvrde da bi ostvarivanje planiranog za Hrvatsku značilo rast BDP-a za 0,8 – 0,9 bodova. Predsjednik HGK smatra kako je vrijeme da Hrvatska kao casino ekonomija, u kojoj je primarno trgovanje robom, a ne stvaranje dodane vrijednosti, promijeni svoj identitet, i to putem privatnih ulaganja. "Investicijski plan za Europu sveobuhvatna je mjera i rješenje koje se dugo čekalo. Prilika je to koju trebamo iskoristiti“, zaključio je Burilović.

"EU je prepoznala da je pitanje ulaganja ključno za povratak na stare staze slave, a to je i nova prilika za Hrvatsku“, kazao je potpredsjednik Vlade RH i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Branko Grčić, dodavši kako je riječ o ulaganjima u propulzivne sektore: energetiku, širokopojasni pristup internetu, obrazovanje, istraživanje i razvoj, malo i srednje poduzetništvo, prometnu i drugu infrastrukturu te obnovljive izvore energije.

Hrvatska se od početka uključila u proces s većim naglaskom na javni sektor, a na sugestiju EK, uključeni su značajnije i privatni projekti. Ministar Grčić objasnio je kako je riječ o projektima s nešto većim rizicima koji nisu atraktivni komercijalnim bankama i institucijama.

"Investicije su ključne za rast BDP-a"

Značaj investicija za gospodarska kretanja u RH naglasio je i viceguverner Hrvatske narodne banke Vedran Šošić, napomenuvši kako u Hrvatskoj investicije objašnjavaju većinu dinamike gospodarskih aktivnosti prije i poslije recesije. "Investicije su ključna komponenta koja pridonosi rastu BDP-a, a pad investicija razmjeran je padu BDP-a. Većina pada investicija tijekom recesije dolazi od privatnog sektora, a u RH je pad investicija bio i u javnom sektoru. Snažniji je pad investicija u zemljama s većim sudjelovanjem graditeljstva u BDP-u", rekao je Šošić te dodao kako financiranje u RH ne objašnjava pad investicija. Važna odrednica za kretanja investicija jest regulatorno okruženje, stoga je važno uklanjanje barijera kako bi se olakšale investicije.

Pomoćnik direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Dražen Mršić istaknuo je kako je osnovani Europski fond za strateška ulaganja (EFSI) legislativno potvrđen krajem svibnja te se očekuje da će s početnom 21 milijardom eura dosegnuti 68,5 milijardi eura, a očekuje se i da će ukupna izravna ulaganja iz EFSI-a na razini EU biti 315 milijardi eura. "Sedam je članica EU izrazilo namjeru ulaganja sredstava; među njima su razvojne banke Njemačke, Poljske, Španjolske, pa i Slovačke", rekao je Mršić te napomenuo da će ta ulaganja u EU generirati u sljedeće tri godine između 330 i 340 milijardi eura u proračunu te otvaranje 1,3 milijuna novih radnih mjesta.

Projekt Zračne luke Dubrovnik vrijedan 246 milijuna eura

Direktor Zračne luke Dubrovnik Roko Tolić naglasio je kako će projekt izgradnje Zračne luke Dubrovnik, vrijedan 246 milijuna eura, pridonijeti ulaganjima u RH te novom zapošljavanju, ali i zadovoljavanju kriterija sigurnosti u zračnom prometu. "Realizacija tog projekta katalizator je gospodarskog rasta", istaknuo je Tolić.

Povjerenica Europske komisije za mobilnost i promet Violeta Bulc, istaknula je financiranje područje prometa, mreže od devet koridora, u vrijednosti 26 milijardi. "Hrvatska je dobro pozicionirana, prijavila je nekoliko projekata, a rezultati će biti poznati u srpnju“, dodala je Bulc. Pohvalila je projekt Dubrovačke zračne luke, koji je među prvima u čitavoj EU dobio sredstva. Osobito su perspektivni prometni projekti za povezivanje unutar Zapadnog Balkana. Bulc je naglasila važnost Junckerova fonda, kao prvog fonda takve vrste. Fond je i inovacija te predviđa ulaganja s mnogo više rizika, a Europska komisija daje jamstva od 3,6 milijardi eura kako bi se potaknuli ulagači za sudjelovanje u projektima.

"Osnovno je poznavati kako se obratiti fondu, kriterije i uvjete za projekte te je važno prilagođavati regulativni okvir", istaknula je Bulc.