Foto: scx.hu

PRVI rezultati o prometu u trgovini na malo za srpanj 2015. potvrdili su očekivanja o nastavku rasta i dvanaesti mjesec za redom. Prema desezoniranim indeksima, iz kojih je uklonjen utjecaj različitih kalendarskih dana i utjecaj sezone, mjesečni rast iznosio je 1,6%, pozitivno pridonoseći godišnjim promjenama. Štoviše, prema kalendarski prilagođenim indeksima, promet u trgovini na malo realno je porastao 4,5% u odnosu na srpanj 2014., navode analitičari RBA.

Navedena godišnja stopa rasta najviša je od rujna 2007. godine. Solidni podaci u srpnju utjecali su i na ubrzanje kumulativnog rasta pa je prema kalendarski prilagođenim indeksima trgovina na malo u razdoblju od siječnja do srpnja porasla 2,5% u odnosu na isto razdoblje 2014. Nominalne promjene očekivano su niže zbog izostanka inflacije. Nominalan mjesečni rast iznosio je 1,2%, dok je na godišnjoj razini, kada se isključi utjecaj promjena cijena, promet u trgovini na malo porastao 3,6%.

Pomogla i uspješna turistička sezona

"Uz učinak niske baze na rast prometa upućivali su i podaci o polaganom, ali kontinuiranom oporavku indeksa pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača koji traje od posljednjeg tromjesečja 2014., a dijelom je posljedica povećanja raspoloživog dohotka nakon izmjena u sustavu oporezivanja istog te izostanka inflacije. Ipak, smatramo da je najveći pozitivan utjecaj na srpanjske podatke došao od vrlo uspješne turističke sezone što bi trebali potvrditi i podaci o dolascima i noćenjima turista koje Državni zavod za statistiku objavljuje sljedeći tjedan. Naposljetku, s obzirom na razmjeno jak utjecaj odnosno pozitivnu korelaciju između trgovine na malo i potrošnje kućanstava kao sastavnice BDP-a, očekujemo s te strane i pozitivan doprinos rastu gospodarstva i tijekom trećeg tromjesečja", prognoziraju analitičari RBA.

Analitilari naglašavaju da bi konačni podaci o trgovini na malo mogli potvrditi da se i dalje glavina prometa (gotovo 38% odnosno 10 postotnih bodova više nego u pretkriznoj 2008.) ostvaruje u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno živežnim namirnicama, sugerirajući nastavak usmjeravanja stanovništva na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Navedeno ne iznenađuje s obzirom na vrlo slabo tržište rada odnosno visoku nezaposlenost i nisku zaposlenost za čije poboljšanje ipak treba doći do strukturnih promjena u gospodarstvu, smatraju analitičari RBA.