Napredak? Živimo značajno duže, ali smo i mnogo bolesniji nego prije 40 godina

Ilustracije: Index, AFP

OČEKIVANA životna dob dramatično se povećala u posljednjih 40 godina, za 11 godina kod muškaraca i 12 kod žena. Međutim, u značajnom su porastu psihički i fizički problemi, objavljeno u The Global Burden of Disease Study 2010, najopsežnijem dosad provedenom istraživanju rasprostranjenosti i uzroka najvećih bolesti i zdravstvenih rizika, javlja Guardian.

Rad na tom međunarodnom istraživanju s uzorkom od 500 ljudi trajao je pet godina. Rezultati pokazuju značajne promjene od 1970. godine, posebno govoreći o padu broja smrtnih slučajeva od različitih infekcija i neishranjenosti. Većina ljudi na svijetu sada umire od srčanih bolesti ili moždanog udara, od kojih je 2010. godine umrlo, kako procjenjuje istraživanje, oko 12,9 milijuna ljudi.

Moderni uzroci smrti: Fizička neaktivnost, loša prehrana, visoki krvni tlak, pušenje i alkohol

Najveći rizični faktor današnjega doba je visoki krvni tlak koji je, prema istraživanju, odgovoran za 9,4 milijuna smrti. Slijede pušenje (6,3 milijuna) i alkohol (pet milijuna), koji je poseban problem u Latinskoj Americi i Istočnoj Europi gdje uzrokuje gotovo četvrtinu svih bolesti. Fizička neaktivnost i loša prehrana odgovorni su za 12,5 milijuna smrtnih slučajeva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

S produženjem životnoga vijeka pojavio se novi problem, a to je veliki porast broja invalida. Iako živimo duže nego prije, to ne znači da duže uživamo u zdravim godinama. U 1990-ima i 2000-ima očekivana životna dob se kod muškaraca povećala za 4,7 godina, a kod žena za 5,1. Međutim, "ekstra" godine "dobroga zdravlja" su se povećale za 3,9 kod muškaraca i četiri kod žena, što znači da čine manji udio u životnom vijeku nego prije dvadeset godina. Najveći problem su duševne bolesti, uključujući anksioznost, bolovi u kostima i mišićima te gubitak vida i sluha.

Najduže zdrave ostaju žene u Japanu, Singapuru, Južnoj Koreji i Španjolskoj

Međutim, žene u Japanu, Singapuru, Južnoj Koreji i Španjolskoj imaju očekivani vijek zdravoga života iznad 70 godina, što kod muškaraca nije nigdje zabilježeno. Posvuda su očekivani životni vijek i očekivani vijek zdravoga života veći kod ženske populacije, osim u Afganistanu, Jordanu i Maliju gdje je očekivani vijek zdravoga života veći kod muškaraca. Žene s najdužim životnim vijekom su Japanke (86 godina), a muškarci Islanđani (80 godina).

"Otkrili smo da je vrlo malo ljudi potpuno zdravo te da ljudi s godinama nagomilavaju zdravstvene probleme", rekao je doktor Christopher Murray, direktor Instituta za zdravstvena mjerenja i evaluacije sa Sveučilišta u Washingtonu, koji je i vodio istraživanje objavljeno u medicinskom časopisu Lancet. "Na razini pojedinca, to znači da trebamo procijeniti kako će nam život izgledati u 70-im i 80-im godinama. To također podrazumijeva postavljanje drugačijih prioriteta u zdravstvenim sustavima", dodao je.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara