Foto: AFP

ODLUKA grčkog parlamenta da se najvećim političkim strankama isplati 29 milijuna eura za potrebe predizborne političke kampanje, u trenucima kada velik dio građana doslovno gladuje, izazvala je veliki revolt javnosti, kako grčke tako i europske.

Jedan od najkritičnijih prema toj odluci bio je vođa liberala u Europskom parlamentu, belgijski zastupnik Guy Verhofstadt, koji je zatražio da Europska komisija preispita tu odluku.

"Politički troškovi u Grčkoj su skandalozni. Sustav financiranja političkih stranaka u Grčkoj jedan je od najizdašnijih u Europi. Političke stranke trebale bi služiti svojim građanima, a ne od njih musti novce. Pasok i Nova Demokracija su odgovorni za sve strukturalne probleme u Grčkoj, a svejedno poput pijavica sišu milijune eura poreznih obveznika", kazao je ogorčeni Verhofstadt.

Ovo je pljuska u lice

"Dok mnoge zemlje EU-a trenutno rade reviziju svojih sustava financiranja stranaka i traže odgovor na krizu i na tom polju, grčka politička klasa i dalje živi u svom svijetu. Kada se u obzir uzmu reforme koje Grčka mora provesti kako bi primila drugi paket pomoći, ovakva vrsta isplate je pljuska u lice građanima Grčke, ali i europskim partnerima", nastavio je.

"Nije u redu da porezni obveznici iz cijele Europe efektivno plaćaju za dokapitalizaciju grčkih političkih stranaka. Zašto bi uopće nastavili s drugim bailoutom jada dvije najveće grčke stranke ne pokazuju nikakve znakove volje da promijene loš sustav", zaključio je Verhofstadt.

Dobivena sredstva stranke koriste kao garancije za kredite

Što je najgore od svega, stranke dobivene novce uopće ne moraju iskoristiti za kampanju jer sustav kontrole ni ne postoji. Dvije najveće stranke, Pasok i Nova Demokracija, zajedno duguju 242 milijuna eura. Ta sredstva dobivena od države, a koja zapravo dodjeljuju sami sebi na račun građana, često koriste kao garancije za dodatne bankovne pozajmice.

Prema službenim podacima objavljenim u tjedniku Epikaira, grčke su stranke 2010. godine od države dobile 48,8 milijuna eura, što znači da je svaki Grk donirao 4,52 eura. U usporedbi s drugim zemljama koje imaju slične ekonomske probleme i približan broj stanovnika to je značajno viša cifra. Tako svaki Portugalac za stranke izdvoji 0,8 eura, Belgijanac 1,57 eura, a Mađar 1,84 eura.

Loš posao najbolje se plaća

U Njemačkoj građani daju po 1,61 euro za financiranje stranaka, u Francuskoj 1,17 eura, dok je politički aparat, ako se gleda po glavi stanovnika, najskuplji u Luksemburgu, gdje građani za političke predstavnike daju 19, 3 eura. Međutim, u Luksemburgu minimalna plaća iznosi 1900 eura, pa se s tim troškom "može živjeti".

Kada se u obzir uzme odnos sredstava koje država dobije od poreza i sredstava koje uručuje političkim strankama, Grci su ipak na neslavnom vrhu. Stoga i ne čudi što su i neki grčki političari ostali posramljeni odlukom parlamenta da im se osigura pozamašan dio kolača, dok građani nemaju ni za kruh.

Zamjenik ministra financija iz redova Pasoka, Yiannis Ragousis, nije želio glasovati te je ponudio svoju ostavku. Kritična je bila i zastupnica Ana Delara iz iste stranke, koja je pozvala na smanjenje izdataka za stranke. Ipak su, nažalost, ostali u manjini.