Screenshot: Street View

LOŠIJI rezultati poslovanja vukovarske Luke iz prvoga tromjesečja ove godine nastavili su se i u drugom tromjesečju te posebice srpnju, potvrdio je Hini direktor te najveće hrvatske riječne luke Tomislav Mihaljević.

"Srpanj nam je bio posebice slab, ali općenito gledano rezultati pretovara nisu na razini željenih. U prvih sedam mjeseci pretovarali smo 157.419 tona raznih roba što je za čak 20 posto manje nego u prvih sedam mjeseci prošle godine, kada je Luka Vukovar pretovarila 195.629 tona tereta", kaže Mihaljević dodajući kako je osobito podbacio pretovar umjetnih gnojiva, željezne robe i ugljena.

U mjesecu srpnju, koji je bio posebice loš, u vukovarskoj Luci pretovareno je 26.843 tone robe što je podbačaj od čak više od 40 posto u odnosu na srpanj 2013. godine u kojem su vukovarski lučki radnici pretovarili 48.680 tona robe.

"Očekujemo kako će se stanje ipak popraviti i kako će ova kriza, s kojom se susrećemo već šest godina, konačno doći kraju", kaže Tomislav Mihaljević dodajući kako Luka nema ni kune dugova, ni kreditnih obveza tako da je u potpunosti likvidna.

Sva pozornost u Luci usmjerena je na skoru privatizaciju nakon što je Vlada 23. srpnja odlučila pokrenuti postupak javnog prikupljanja ponuda za prodaju stopostotnog udjela u Luci Vukovar, koja je u cjelini u državnom vlasništvu, a Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) krajem srpnja objavio poziv investitorima da pismom namjere iskažu svoj interes.

"U javnosti je plasirana teza kako se prodaje Luka Vukovar, što nije točno. Prodaje se samo koncesija i očekujemo kako će budući koncesionar u Luku doći s planom daljnjeg razvoja i privlačenja roba za pretovar", kaže Mihaljević po čijem mišljenju je za vukovarsku Luku od presudnog značenja oporavak domaćeg gospodarstva u kojem bi Luka mogla naći jaki oslonac za daljnji razvoj.

Najbolja poslijeratna godina za Luku Vukovar bila je 2006., kad je pretovareno 915.798 tona robe. Do 1991. godine u toj dunavskoj luci se na godinu pretovarivalo između 1.000.000 i 1.200.000 tona robe koja je dolazila iz zemalja istočne Europe (Rusija, Ukrajina i Rumunjska) za Bosnu i Hercegovinu, uglavnom za Koksaru Lukavac i zeničku Željezaru koja se i sama "bori" s gospodarskim teškoćama, a što se negativno održava i na vukovarsku Luku.