Nema oporavka bez izvoza: Hrvatska po udjelu izvoza roba u BDP-u u društvu sa Albanijom
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: Hina
"HRVATSKO gospodarstvo karakterizira jedan od najnižih udjela izvoza robe i usluga u BDP-u među usporedivim zemljama regije SIE. U razdobljima rasta vanjska ranjivost najbolje se ogledala u visokom manjku na tekućem računu platne bilance. U tome leži razlog da je čak i u uvjetima oporavka na globalnoj razini teško ostvariti pozitivne stope gospodarskog rasta sve dok se ne pojača izvozna aktivnost.“ navodi se u kvartalnoj analizi RBA.
Hrvatska je tako na listi usporedivih zemalja, prema udjelu izvoza roba u BDP-u na pretposljednjem mjestu, a manji udio ima samo Albanija.
Hrvatski udio izvoza roba u BDP-u 2013. godine bio je 21%, Albanija je imala udio od 16,8%, a najuspješnija je Slovačka sa 89,4%. Ispod prosjeka smo i regije jugoistočna Europa, čiji prosjek iznosi 35,4 posto. Susjedna Bosna i Hercegovina ima udio izvoza u BDP-u od 31,7%, a znatno bolja je i Srbija sa udjelom od 45,1%.
Slaba gospodarska aktivnost i domaća potražnja zajedno s rastom prihoda od turizma doveli su u 2013. do prvog suficita tekućeg računa na godišnjoj razini otkad postoje podaci, odnosno od 1999. godine. Pozitivan utjecaj dobre turističke sezone potvrđuje činjenica da je suficit na tekućem računu, koji je bio ostvaren u trećem tromjesečju, nadmašio ukupni deficit u svim ostalim tromjesečjima. U 2013. suficit tekućeg računa iznosio je 564,4 mil. eura, odnosno 1,3% BDP-a.
Rast suficita, uz povećanje viška na računu usluga rezultat je i nižeg povlačenja dobiti iz poduzeća i banaka u stranom vlasništvu, navode analitičari RBA.
Pad uvoza zbog manje potrošnje građana
Kako se navodi u analizi, suficit tekućeg računa platne bilance u 2013. nije posljedica strukturnih poboljšanja, već je rezultat dugotrajne krize u gospodarstvu, odnosno smanjenja tijekova roba, usluga i kapitala. To jasno potvrđuje i činjenica da se u 2013. godini u odnosu na pretkriznu 2008. robni izvoz nominalno smanjio za 6,3%, dok je robni uvoz nominalno niži za čak 24,1%.
Smanjenje potražnje kućanstava i ulaganja uzrokovalo je veći pad uvoza nego izvoza. Na zadržavanje smanjene uspješnosti izvoza roba utjecali su nepovoljno vanjsko okruženje, niska konkurentnost domaćih proizvoda i restrukturiranje ključnih izvoznih sektora.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Nadalje, iako pozitivna, kretanja na podračunu usluga upućuju na vrlo spor opravak budući da je ostvareni suficit još uvijek ispod razina iz 2008. godine.
S druge strane, znatno poboljšanje salda tekućeg računa rezultat je kretanja na podračunu faktorskih dohodaka, gdje je deficit u 2013. smanjen za 496 mil. eura (31,1%).
U 2014. analitičari RBA očekuju zadržavanje blago pozitivnog salda na tekućem računu platne bilance. Razduživanje kućanstava nastavit će se pod pritiskom nepovoljnih kretanja na tržištu rada te će zajedno sa stagnacijom investicijske aktivnosti od strane proizvođača pridonijeti održavanju ravnotežnog stanja na tekućem računu. Istodobno postupno bi poboljšanje vanjskih prognoza i potencijalno povećanje učinkovitosti na temelju restrukturiranja tradicionalnih industrijskih grana tijekom posljednjih godina, osobito brodogradnje i kemijske industrije, mogli pridonijeti zaustavljanju pada izvoza.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati