Niti jedna Vlada nas ne može spasiti

Niti jedna Vlada nas ne može spasiti

Foto: Hina

TKO ĆE spasiti hrvatsko gospodarstvo? Ivanu Vrdoljaku i Branku Grčiću, ministrima čiji bi resori trebali biti nositelji gospodarskog oporavka, malo tko više vjeruje. Niti su privukli investicije, u koje je Kukuriku vlast polagala sve svoje nade, niti su uspjeli osigurati sredstva za projekte iz europskih fondova.

Na svrgnutog ministra financija Slavka Linića i njegovo famozno "uvođenje reda", koje je, kako pokazuju brojke, izazvalo više štete nego što je donijelo koristi, više ni ne treba trošiti riječi. A ništa efikasniji neće biti ni njegov nasljednik Boris Lalovac, sve i da je najkompetentniji čovjek za tu poziciju.

Rezovi nisu rješenje, već dio problema

"Ministarstvo financija ne može riješiti ovu situaciju, to ja već godinama ponavljam. Mi imamo problem gospodarskog rasta, a pad gospodarstva generira deficit", kaže za Index Saša Drezgić, ekspert za javne financije s Ekonomskog fakulteta u Rijeci.

Uloga ministra financija, kaže Drezgić, je racionalizacija i konsolidacija troškova. "Svaki ministar financija će rezati gdje stigne. A to nije rješenje, to je dio problema. Iskreno, da sam ja ministar financija, ne zam što bi napravio. Uzrok problema je sustavan", tvrdi Drezgić.

Središnji problem, kaže naš sugovornik, je koordinacija između svih ministarstava, koja bi trebala imati zajednički cilj - ostvarenje gospodarskog rasta.

Zbog EU smo u zatvorenom krugu

Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Ministarstvo financija bavi se zatrpavanjem rupa, to je tehnički posao i uspjeli su kvalitetno odraditi ono što se moralo odraditi. Međutim, u kriznim vremenima fiskalna konsolidacija je štetna, a nas Europska unija prisiljava na tu konsolidaciju. Makroekonomski gledano, to nije zdravo za sustav. I sada je veliki problem izaći iz tog kruga", kaže Drezgić.

Je li iz tog kruga uopće moguće izaći, pitali smo našeg sugovornika? "Moguće je, ali je užasno teško", tvrdi Drezgić pa dodaje:

"Teško je to napraviti na političkoj razini, to nije nešto što je realno očekivati. Svi se resursi moraju posložiti u svrhu reforme sustava. A to bi trebala biti stvar struke. Isti problem koji ima sadašnja politika imat će i neke buduće politike. Bez angažiranja struke, znanosti i nekih vodećih privatnih firmi oporavak je teško izvjestan", kaže Drezgić.

Zaduživanje se mora nastaviti

A u međuvremenu nas čeka dodatno zaduživanje kako bi država nastavila kako-tako funkcionirati.

"Zaduživanje se mora nastaviti. Ako nema gospodarskog rasta, prihodi se smanjuju. Ako se prihodi smanjuju, manjak se mora nadoknaditi zaduživanjem. Alternativa bi bila da se ne isplaćuju plaće, ali to nije moguće", kaže Drezgić.

Samo zaduživanje, ističe Drezgić, ne bi bilo toliko problematično kada bi se posuđeni novac ulagao u razvojne projekte.

"Ne treba se investirati u sve i svašta, trebaju nam ciljane investicije u projekte koji će dati rezultate: u infrastrukturu, u širokopojasni internet, u energetiku, u sustave navodnjavanja, u prometna rješenja na razini lokalnih jedinica... U sve ono što potiče djelatnost privatnog sektora, a ne u ono što troši proračunska sredstva. To je na neki način i bila politika ove Vlade, ali to treba provesti. Za sve investicije vam trebaju zaduženja", kaže Drezgić.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara