Obilježavanje stote godišnjice Prvog svjetskog rata: Europa mora raditi više na čuvanju mira

Foto: Hina

DRŽAVNICI i članovi kraljevskih obitelji okupljaju se u ponedjeljak i u Belgiji na obilježavanju stote godišnjice njemačke invazije na tu zemlju u Prvom svjetskom ratu. Napad na Belgiju potaknuo je Britansko Carstvo da proglasi rat Njemačkoj i tako uđe u Prvi svjetski rat koji je trajao do 1918., obuhvatio četrdesetak zemalja i odnio 16 milijuna života.

Njemački napredak u Belgiji zaustavljen je u poljima oko grada Ypresa. Stotine tisuća vojnika tamo su ostavili kosti, u očajničkom četverogodišnjem ratovanju u kojem se linija bojišta pomicala naprijed-natrag za koji kilometar. "Vitalno je odati počast milijunima civila i vojnih žrtava i zapamtiti ulogu koju je naša zemlja imala u sukobu i još jednom se prisjetiti važnosti međunarodne suradnje", priopćio je belgijski premijer Elio Di Rupo uoči obilježavanja.

Među gostima na današnjoj svečanosti u Liegeu bit će i njemački predsjednik Joachim Gauck, francuski Francois Hollande, španjolski kralj Filip VI., belgijski suveren Filip i vojvoda i vojvotkinja od Cambridgea, William i Kate. Pozvani su i predsjednici Albanije, Armenije, Austrije, Bugarske, Irske, Malte, Crne Gore, Rumunjske i Srbije.

Australija i Novi Zeland obilježavaju godišnjicu Prvog svjetskog rata: "Najviše žrtava u povijesti Australije"

Ovog se ljeta diljem Europe i svijeta održavaju svečanosti povodom stote godišnjice početka Prvog svjetskog rata. Danas ga obilježavaju Australija i Novi Zeland koje su se u Prvom svjetskom ratu borile na strani sila Antante obilježile su u ponedjeljak spomen na svoje vojnike poginule na bojišnici desetke tisuća kilometara daleko od svog doma.

Oko 61.000 Australaca i više od 18.000 Novozelanđana izgubilo je život u tom sukobu koji je australski premijer Tony Abbott nazvao "ratom za slobodu".

"Od tadašnjih gotovo pet milijuna stanovnika više od 400.000 je sudjelovalo u ratu, više od 300.000 je služilo u prekomorskim zemljama, više od 150.000 je ranjeno, a oko 60.000 poginulo", podsjetio je na svečanosti u Canberri.

"U tom se sukobu iskovala naša nacija (...). Za nas Prvi svjetski rat nije bio osvajački, nego rat za slobodu. Bio je to rat za naše saveznike, za naše vrijednosti", ocijenio je predsjednik konzervativne vlade.

Prvi svjetski rat koji se vodio od 1914. do 1918. odnio je najviše žrtava u povijesti Australije. U Novom Zelandu, topovskom paljbom u luci u Wellingtonu obilježeno je sto godina otkako je Njemačka objavila rat Francuskoj.

I novozelandski premijer John Key ocijenio je da je taj Veliki rat, kako ga još zovu, "udario temelje suvremene države".

Europa mora raditi više na čuvanju mira

Europa mora učiniti više na očuvanju svjetskog mira, reklo je nekoliko europskih državnika u ponedjeljak u Liegeu na obilježavanju stote godišnjice njemačke invazije na Belgiju u Prvom svjetskom ratu.

Napad na Belgiju potaknuo je Britansko Carstvo da proglasi rat Njemačkoj i tako uđe u Prvi svjetski rat, koji je trajao do 1918., obuhvatio četrdesetak zemalja i odnio 16 milijuna života.

Njemački predsjednik Joachim Gauck, jedan od gostiju na svečanosti, rekao je da se mir ne smije uzimati zdravo za gotovo. "Zahvaljujem svim Belgijcima, koji su nakon dvaju ratova, dviju agresija njemačkih snaga na njihovu zemlju, nakon svih patnji i žrtava, brzo prihvatili ruku pomirenja", rekao je.

"Zajedno, imamo odgovornost za svijet. Ne možemo ostati indiferentni kada se ne poštuju ljudska prava, kada se prijeti nasiljem ili kad se ono provodi", poručio je Gauck predstavnicima 83 zemlje na svečanosti.

Francuski predsjednik Francois Hollande ukazao je na krize u Ukrajini, Iraku, Siriji i u Gazi, rekavši da je europska dužnost poslati poruku mira.

"Ne možemo se samo prisjećati... imamo i odgovornosti. Najveći rizik koji nam prijeti povratak je nacionalnog egoizma, separatizma, ksenofobije", rekao je Hollande.

Belgijski premijer Elio Di Rupo kazao je kako je često potrebno vrlo malo da se uništi solidarnost i pobude najgore napetosti, podsjetivši nedavne dobitke ekstremističkih stranaka na izborima za Europski parlament.

Brojni uzvanici iskoristili su prigodu da zahvale Belgiji na njezinoj ulozi u Prvom svjetskom ratu. Njemačko napredovanje u Belgiji zaustavljeno je u poljima oko grada Ypresa. Stotine tisuća vojnika ondje su ostavili kosti, u očajničkom četverogodišnjem ratovanju u kojem se linija bojišta pomicala naprijed-natrag za koji kilometar.

Britanski predstavnik na svečanosti vojvoda od Cambridgea, William, rekao je da ovaj događaj "svjedočanstvo snazi pomirenja" europskih naroda. "Bili smo neprijatelji više nego jednom u prošlom stoljeću. Danas, prijatelji smo i saveznici", rekao je.

William i Gauck će kasnije zajedno posjetiti vojno groblje u Monsu, gdje su zajedno pokopani njemački i saveznički vojnici. Gauck će odvojeno posjetiti grad Leuven, koji su njemačke snage gotovo potpuno uništile 1914. godine, uključujući i dragocjene knjige i rukopise u tamošnjoj sveučilišnoj knjižnici.

"Pacificirana Europa, ujedinjena Europa, demokratska Europa, Europa kakvu su sanjali naši djedovi... Mi je danas imamo. Čuvajmo je i unapređujmo", kazao je u Liegeu belgijski kralj Filip.

Ovog se ljeta diljem Europe i svijeta održavaju svečanosti povodom stote godišnjice početka Prvog svjetskog rata. Danas ga obilježavaju Australija i Novi Zeland.

Oko 61.000 Australaca i više od 18.000 Novozelanđana izgubilo je život u tom sukobu koji je australski premijer Tony Abbott nazvao "ratom za slobodu".

"Od tadašnjih gotovo pet milijuna stanovnika više od 400.000 je sudjelovalo u ratu, više od 300.000 je služilo u prekomorskim zemljama, više od 150.000 je ranjeno a oko 60.000 poginulo", podsjetio je na svečanosti u Canberri.

U Novom Zelandu, topovskom paljbom u luci u Wellingtonu obilježeno je sto godina otkako je Njemačka objavila rat Francuskoj.

I novozelandski premijer John Key ocijenio je da je taj Veliki rat, kako ga još zovu, "udario temelje suvremene države".

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara