Ogulit će nas do gole kože: Linić najavio nove rezove i još veće poreze!
Foto: Vlada HR
HRVATSKA sigurno ulazi u proceduru prekomjernog deficita, potvrdio je ministar financija Slavko Linić i najavio da nas iduće godine čekaju daljnja povećanja poreznih opterećenja, ali i smanjenje proračuna na rashodovnoj strani. Linić nije htio konkretizirati radi li se o daljnjem povećanju stope PDV-a, ali je dao naslutiti da je i to moguće. Nadalje, mogu se očekivati rezanja plaća u javnom sektoru, ali ne i mirovina jer za takvo što nema prostora.
"Davno smo došli pred zid, ali još se borimo da to shvatimo", rekao je Linić i najavio teške trenutke. Novinari su ministra pitali postoji li mogućnost povećanja PDV-a. "Sve su opcije otvorene", odgovorio je Linić.
"U razdoblju od 2009. do 2011. javni dug narastao je za 50 milijardi kuna. Ova Vlada usporila je njegov rast. U 2012. proveli smo fiskalnu konsolidaciju i smanjili deficit na 5% BDP-a. Zaustavili smo negativne trendove.", kazao je Linić dodajući kako je deficit rastao s 5,3% na 7,5% BDP-a od 2009.-2011. jer nije bilo strukturnih reformi.
Linić je naglasio da su ovo sve pretpostavke, a ne i stvarne najave jer se čeka da Europska komisija izađe svojim očekivanjima od hrvatske Vlade. Linić je istaknuo da će Vlada Europskoj komisiji predložiti mjere za smanjenje deficita i dovođenja u red javnih financija. Ukoliko Europa ne pristane na prijedloge hrvatske Vlade, tada su mogući i oštri rezovi, poput smanjenja plaća u javnom sektoru i porasta PDV-a. Odgovor iz Europske komisije očekuje se u siječnju.
"U 2014. bi Vlada trebala pripremiti mjere koje će deficit vratiti na pet posto BDP-a. Problem je što je izostao gospodarski rast, a treba namaknuti 4,5 milijardi kuna, koliko nas košta ulazak u EU", rekao je Linić, te javnosti poručio da mora shvatiti kakvo je trenutno stanje.
"Svi žele reforme, ali ne u njihovom području", poentirao je Linić.
Državni zavod za statistiku i Eurostat objavili su proračunski manjak (deficit) i razinu duga opće države iskazane u Izvješću o prekomjernome proračunskome manjku (deficitu) i razinu duga opće države za razdoblje 2009. – 2012. godine. Fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama temelji se na Izvještaju o prekomjernome proračunskome manjku i dugu opće države. Ugovorom iz Maastrichta uspostavljena su dva glavna kriterija fiskalnog nadzora: udio proračunskog manjka (deficita) opće države zemlje članice ne smije biti veći od 3% BDP-a, a konsolidirani dug opće države veći od 60% BDP-a.
Zemljama koje su u "postupku prekomjernog deficita", daje se šest mjeseci, da u skladu s preporukama Europske komisije, započnu s mjerama za smanjenje deficita.
Nakon što prođe rok od šest mjeseci, Europska komisija i Vijeće Europe procjenjuju poduzete mjere te u skladu s rezultatima procjene, smanjuju ili povećavaju intenzitet mjera.
Ukoliko se utvrdi da država članica ne ispunjava zadane mjere Europska unija može zatražiti sljedeće:
- Da država članica prije izdavanja obveznica i drugih vrijednosnih papira, objavi određene dodatne podatke koje propiše EU
- Pozvati Europsku investicijsku banku da preispita svoju kreditnu politiku prema dotičnoj državi
- Zahtijevati od države da položi beskamatni depozit u određenom postotku BDP-a (vrijedi za članice eurozone)
- Odrediti ostale kazne odgovarajuće veličine.
Kazne za nepridržavanje su visoke, te za države koje su unutar eurozone kazna može iznositi 0,2 posto BDP-a, dok za Hrvatsku, kao novu članicu, vjerojatna kazna bila bi blokiranje sredstava iz Kohezijskog fonda.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati
Facebook
Google