Međugodišnja stopa pada realnog BDP-a snizila se na 0,7 posto. Ostvaren je rast u svim komponentama rashodne strane BDP-a, jedino je povećanje uvoza dalo negativan doprinos rastu. Naime, neposredno pred ulazak Hrvatske u EU uvezene su dodatne količine roba, na koje se od srpnja obračunavaju više trošarine pa ni solidni rezultati ostvareni u turističkoj predsezoni nisu uspjeli anulirati negativan saldo u neto razmjeni s inozemstvom.

 

U drugomu polugodištu očekuje se rast izvozne potražnje i pojačanu sklonost za investicije u proizvodnju razmjenjivih roba i usluga zbog početka oporavka u eurozoni. Uz stabilnu osobnu potrošnju u trećemu tromjesečju najveći doprinos rastu BDP-a očekuju se od povećanog izvoza usluga putem prihoda iz turističkih djelatnosti. U posljednjem ovogodišnjem tromjesečju očekuje se i rast investicija te bi nakon pet godina gospodarstvo tehnički trebalo izaći iz recesije.

Pozitivna tendencija u gospodarstvu trebala bi se prenijeti u sljedeću godinu.

 

"Pokretače rasta nalazimo u poticajima iz okruženja, uz preduvjet da mjere ekonomske politike ne umanje sklonost privatnoga sektora za potrošnju te investicije.", navodi se u RBA analizi.

 

 

To znači da se proces fiskalne konsolidacije ne provodi povećanjem poreznih stopa ili uvođenjem novih poreza, već svođenjem rashoda proračuna na razinu prihvatljivoga deficita. Nažalost, ostvarenje proračuna u ovoj godini i najava strategije Vlade za sljedeće tri godine ne bude optimizam. U 2013. godini očekuje se deficit proračuna od 4,5 posto BDP-a, što je za jedan postotak BDP-a iznad planiranog, a u sljedećoj godini Vlada najavljuje povećanje deficita na 5,5 posto.

 

Očito je da Hrvatska neće zadovoljiti fiskalni kriterij deficita opće konsolidirane države od najviše 3 posto BDP-a, a nakon usklađenja izvještaja Ministarstva financija s metodologijom Europskih sustava računa (ESA) vjerojatno ni kriterij odnosa javnog duga prema BDP-u od najviše 60 posto. Posljedično, Hrvatska će ući u proceduru prekomjernoga deficita (EDP).

 

Prekoračenje planiranoga deficita proračuna u 2013. godini primorava državu da pronađe dodatne izvore financiranja. Eventualno zaduživanje države na inozemnomu tržištu imalo bi stabilizacijski učinak na tečaj uz pritisak na daljnje snižavanje tržišnih kamatnih stopa i troškova financiranja kratkoročnoga javnog duga. No, smanjenje rejtinga države na podinvesticijsku razinu i najava nastavka procesa rasta javnoga duga na razinu iznad 60 posto BDP-a negativno utječe na cijenu zaduživanja.

 

 

U slučaju da država ne ostvari zaduživanje u inozemstvu, morat će se okrenuti domaćemu tržištu. Dovoljnu ponudu kapitala u kunama za hitno zaduživanje države može osigurati središnja banka (HNB) oslobađanjem pričuva likvidnosti u bankama.

 

U suprotnomu, ostaje mogućnost da HNB intervenira na deviznom tržištu ponudom iz deviznih rezervi, kratkoročno stabilizira tečaj i kamatne stope te time omogući financiranje povećanoga proračunskog deficita po prihvatljivoj cijeni zaduživanja. Međutim, deficit države se većim dijelom stvara u zimskomu dijelu godine, a uz to početkom 2014. godine dospijevaju dvije dugoročne obveznice. Stoga će država ubrzo ponovno izlaziti na tržište duga, a problem održavanja financijske stabilnosti uz izostanak fiskalne konsolidacije nanovo će se otvoriti.