Oni na državnim jaslama idu na bolovanje zbog obične prehlade, a u privatnom i nakon operacija žure na posao!

Foto: Čitatelj Indexa

PREMA podacima HZZO-a za prvih šest mjeseci u prošloj godini ukupna stopa bolovanja na razini cijele Hrvatske iznosila je 3,07 (od toga na teret poslodavca 1,47, a na teret HZZO-a 1,60). Iako HZZO ne vodi evidenciju tko odlazi više na bolovanja, privatni ili javni i državni sektor, liječnici obiteljske medicine tvrde kako zaposleni kod privatnika znatno rjeđe odlaze na bolovanje. U isto vrijeme oni koji rade u državnim tvrtkama i javnom sektoru koriste bolovanje, čak i kad za to nema značajnijih indicija.

Prema podacima HZZO-a Slavonci su najmanje odlazili na bolovanja. Ukupna stopa bolovanja u prvom polugodištu 2013. godine bila je najniža u Virovitici (stopa 2,46), Slavonskom Brodu (2,48) te Požegi (2,49).

Najviša stopa bolovanja zabilježena je u regionalnom uredu Zagreb (3,43) te u područnoj službi u Pazinu ( 3,41) i u područnoj službi u Bjelovaru (3,31).

Liječnica obiteljske medicine iz Zagreba rekla je kako ni oni ne vode statistiku o tome tko najviše koristi bolovanje, ali na temelju dugogodišnjeg iskustva kaže kako je razlika ogromna.

"Koriste bolovanje za svakakve gluposti"

"Zaposleni u državnom sektoru puno više koriste bolovanje na koje idu i za svakakve gluposti", rekla nam je liječnica iz Zagreba.

S druge strane oni koji rade kod privatnika je kaže, često preklinju da ih "ne pošalje" na bolovanje jer se boje otkaza.

Često se kaže, događa da ne žele prijaviti ozljedu na radu. Navodi primjer pacijentice koja je operirala podlakticu i za manje od dva tjedna se vratila na posao, s tim da, kaže, čak nije odradila ni fizikalnu terapiju.

Ponekad ističe, zaposleni kod privatnika radije pokušaju uzeti slobodne dane ako su jako bolesni.

Isto nam je rekla i liječnica iz Slavonije koja tvrdi da se rijetko događa da zaposleni kod privatnika traže bolovanje.

"Kod nas u Slavoniji, govorim za nekoliko gradova, posla u državnom sektoru je malo. Većina uglavnom radi za privatnike. No iako ima i dobrih privatnika, većina zaposlenika koja radi za privatne tvrtke ne usudi se tražiti bolovanje jer ih je strah da ne izgube posao kojeg je u Slavoniji ionako preteško za naći", rekla nam je liječnica iz Slavonije.

Kaže kako većina zaposlenih u trgovačkim centrima rade u izuzetno teškim uvjetima, no gotovo nikad ne odlaze na bolovanja.

Djelatnici trgovačkog centra ne smiju prijaviti ozljedu na radu

"U jednom trgovačkom centru kad god se nekom pacijentu dogodila ozljeda a radu, to nisu željeli prijaviti jer znaju ako prijave da ih čeka otkaz", rekla nam je liječnica.

Isto nam je rekla i liječnica koja radi na području Zagrebačke županije.

Iako kaže da na nivou države nema sustavnog praćenja bolovanja po sektorima tvrdi da joj je dugogodišnje iskustvo pokazalo da zaposleni u državnom sektoru često znaju koristiti bolovanja i za najobičnije prehlade, kad nemaju ni temperaturu, dok oni kod privatnika za tako nešto nikad ne traže bolovanje.

"Najgore mi je kad imamo pacijenta koji trebaju na bolovanje, no dolaze samo kako bi im pružili pomoć i dali lijekove jer ne smiju na bolovanje. Jedan je pacijent imao početak upale pluća i bilo je nužno da pije antibiotike i bude na bolovanju, ali on je samo uzeo tablete i vratio se isti dan raditi. S druge strane ima onih koji nas traže da im prepišemo bolovanje bar na dan-dva, a praktički im nije ništa. Naravno oni rade za državne tvrtke pa su im poslovi sigurni", kazala nam je liječnica.

Dodaje kako je najviše pogađa kad mlade žene koje su zaposlene kod privatnika u dosta slučajeva čim ostanu trudne, automatski im slijedi otkaz.

S druge strane Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, u čijem su sastavu i brojni sindikati iz privatnog sektora, rekao nam je kako nema podatke tko odlazi više na bolovanje, no čisto sumnja da je to državni sektor.

"Pa zaposleni u državnim tvrtkama imaju male plaće i ne isplati im se odlaziti na bolovanje", kratko je rekao Sever.

U HZZO-u nam kažu da oni ne vode evidenciju razlikujući privatni i javni sektor već isključivo ovisno o tome je li bolovanje na teret poslodavca (prva 42 dana) ili na teret HZZO-a (nakon 42 dana).

Napominju da se stopa bolovanja u Hrvatskoj u odnosu na lani smanjila za 0,25 posto pa je tako u istom razdoblju 2012. godine stopa bolovanja bila je 3,32 (od toga na teret poslodavca 1,57, a na teret HZZO-a) .

HZZO u 2013. naplatio milijun i pol kuna kazni za bolovanja

HZZO je proveo 2.528 kontrola u prvom polugodištu ove godine, a najviše su kontrolirali primarnu zdravstvenu zaštitu, a naplatili su i kazni u vrijednosti oko milijun i pol kuna.

"Zahvaljujući intenzivnim i organiziranim kontrolama bolovanja, bolovanja su smanjena u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te će iz tog razloga HZZO i dalje provoditi kako redovne tako i izvanredne kontrole bolovanja s ciljem nastavljanja trenda pada stope bolovanja", kažu u HZZO-u.

Kada govore o provedenim kontrolama koje nisu vezane samo za bolovanje već za kompletno poslovanje i ispunjavanje ugovornih djelatnosti pri obavljanju zdravstvenih djelatnosti, HZZO je u prvom polugodištu 2013. godine proveo ukupno 2.528 kontrola ugovornih partnera HZZO-a na razini cijele Hrvatske, od toga 2.361 kontrolu na razini primarne zdravstvene zaštite, 14 kontrola pri isporučiteljima ortopedskih i drugih pomagala i 153 kontrole na razini sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite i razini zdravstvenih zavoda (bolnice, klinike).

U 24 posto provedenih nadzora utvrđeno je kršenje ugovornih obveza zbog čega su izrečene 204 opomene, 322 opomena s naplatom štete u ukupnom iznosu od 849.109,97 HRK, 64 opomene s novčanom kaznom u ukupnom iznosu od 444.096,72 HRK, 10 opomena s novčanom kaznom i naplatom štete u ukupnom iznosu od 37.556,21 HRK, 7 opomena pred raskid ugovora od toga 5 s novčanom kaznom, a dvije s novčanom kaznom i naplatom štete (sveukupno 123.324,82 HRK), a pokrenuto je i sedam postupka za raskid ugovora.
 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara