Foto: FAH; Video: HRT (Facebook)

PELJEŠAC i dalje gori, a kada se vatra potpuno ugasi, pitanje je što će ostati od mjesta koje je bilo dom prirodnim ljepotama kakve je igdje drugdje teško pronaći. Na Korčuli se situacija nakon gotovo cjelotjednog gašenja malo stabilizirala, ali opasnost još nije prošla. Je li se sve to moglo izbjeći? Jesu li državne službe mogle ranije reagirati? Je li na Pelješac i Korčulu trebalo poslati veći broj gasitelja, kako vatrogasaca, tako i vojnika, pa možda čak i proglasiti opću mobilizaciju?

Ako je vjerovati nadležnim službama, sve je odrađeno na najbolji mogući način, u skladu s pravilima i propisima. Iz Ministarstva obrane RH (MORH), koje je tek treći dan na jug Hrvatske u ispomoć poslalo kopnenu vojsku, i to ukupno tek jedan autobus odnosno 50 vojnika, kažu da ništa drugo nisu ni mogli napraviti. Oni, kako nam je objašnjeno iz MORH-a, djeluju u skladu s uputama i zahtjevima koje dobivaju od Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS), nadležne za koordiniranje svih akcija na požarištima. Pa tako vojska na teren ne može ni izaći, kažu iz MORH-a, sve dok DUZS to od njih službeno ne zatraži i pritom im objasni koliko ljudi trebaju i gdje ih točno treba poslati.

DUZS: Nismo mogli ostaviti druga područja bez vatrogasaca

Odgovore na ključna pitanja potražili smo stoga u DUZS-u, a prvenstveno nas je zanimalo zbog čega je u vrijeme najveće krize na Pelješcu i Korčuli na obje lokacije zajedno bilo tek, prema informacijama koje su izlazile u medije, oko 150 vatrogasaca.

"U skladu s propisima koji reguliraju područja zaštite od požara i vatrogastva, jedinice lokalne samouprave postupaju sukladno Planovima zaštite od požara kojima je predviđeno angažiranje vatrogasnih resursa (redoslijed i narastanje), a nastavno su izrađeni i odgovarajući županijski Planovi. Uz navedeno, u skladu s odredbama Zakona o vatrogastvu izrađen je i Plan intervencija kod velikih požara otvorenog prostora na teritoriju Republike Hrvatske kojim je predviđeno stupnjevito narastanje snaga s područja županije, uz isto tako preporučeno uključivanje dodatnih snaga (iz druge/drugih županija  koje pružaju pomoć)", tvrde iz DUZS-a.

Pritom se, kako nam kažu, mora voditi i računa o klimatskim prilikama na području čitave države, a posebno u priobalju. Ukoliko i na drugim područjima postoji povećana opasnost od požara, nije baš poželjno, prema tvrdnjama DUZS-a "unaprijed svjesno oslabiti potencijalno (i stvarno) ugrožene susjedne županije na priobalju".

Zbog toga se, kako nam kažu, najprije pokušavaju koristiti mogućnosti i resursi županije u kojoj je požar izbio, a u ovom slučaju radi se o Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

"Po traženju se upućuju i dodatne snage s razine države, vodeći računa i o trenutnim prilikama, angažiranju snaga i intervencijama i na drugim područjima. Teoretski je, doduše, moguće (ne vodeći računa o možebitnim ugrozama, stanju i troškovima) preventivno (i možebitno uzaludno) angažirati i značajno više snaga iz drugih područja (pri čemu bi netko svjesno morao preuzeti rizike slabljenja tih područja) i odlučiti (unaprijed) gdje će do velikih požara stvarno i doći", kažu iz DUZS-a.

Vojska ne gasi požar, samo sanira teren

No, to i dalje ne objašnjava zbog čega nije odmah i u većem broju angažirana vojska, kojoj bi takve akcije u mirnodopskom razdoblju ionako trebale biti glavna zadaća. Iz DUZS-a tvrde da su zračne snage Hrvatske vojske od samog početka bile uključene u gašenje, dok kopnena vojska, kako kažu, nije ni predviđena za korištenje u gašenju požara, već samo zajedničkom saniranju terena nakon što se požar lokalizira.

"Ako se u postavljenom pitanju misli na angažiranje pješaštva osposobljavanog do određene razine (PP NOS iz sastava HKoV-a) u okviru namjenski organiziranih PP snaga OS RH, napominjemo kako je uporaba istih predviđena prvenstveno u zajedničkom saniranju požarišta nakon lokaliziranja požara, a ne u izravnom „sudaru“ s nadolazećom frontom požara u punoj snazi, već radi rasterećenja prethodno udarno angažiranih vatrogasnih snaga, a posebno za čuvanje i sanaciju požarišta. Stoga su, temeljem prosudba na terenu, za određena potrebna djelovanja i razdoblja aktivnosti te snage i angažirane", kažu iz DUZS-a.

Zašto vatrogasci padaju od umora?

Na naše pitanje zašto gasiteljima ranije nije poslana zamjena, s obzirom da požari na krajnjem jugu Hrvatske i dalje bukte upravo zbog toga što su vatrogasci premoreni i što gube vrijeme i energiju jureći od jedne kritične točke do druge, iz DUZS-a opet objašnjavaju da je to stvar procedure:

"Napominjemo da se slijedom prije navedenih planova prvenstveno aktiviraju lokalne snage (prvenstveno zbog poznavanja konfiguracije terena, lokalnih specifičnosti i osjećaja pripadnosti) koje imaju planirane i svoje cikluse zamjena snaga. U konkretnom slučaju (unutar 24, odnosno 48 sati) angažirane su snage i iz drugih županija (Splitsko-dalmatinske,  Zadarske, Karlovačke - vodeći računa o potrebnoj razini zaštite i tih područja) odnosno dijela Državne vatrogasne intervencijske postrojbe. Naglašavamo kako je poželjno (i potrebno) i predviđeno zajedničko djelovanje domicilnih i dodatnih snaga (snaga iz drugih područja Republike Hrvatske) u borbi s požarom na određenom području. S tim u vezi razvidno je i kako je na državnoj razini moguće planirati cikluse zamjena snaga, dok je to nešto teže predvidjeti, odnosno provesti (zbog prije navedenih razloga) za lokalne – domicilne snage. Pri tome upravo zbog navedenoga nikako nije uputno izvršiti kompletnu istodobnu zamjenu lokalnih – domicilnih snaga (ipak ograničeni resursi) dodatnim snagama iz drugih područja (osjetno veći resursi), a puko gomilanje snaga na određenom (ograničenom) području nikako nije garancija uspješnosti intervencija (prvenstveno zbog komunikacijskih, logističkih, transportnih, sigurnosnih i inih razloga)".

No, dodaju da je na koncu ipak donesena analitička procjena stanja na terenu zbog koje je glavni vatrogasni zapovjednik RH Slavko Tucaković ipak naredio da se na Pelješac i Korčulu ipak upute dodatne snage iz drugih županija, te iz Grada Zagreba. To je učinjeno, kako kažu, "upravo zbog navedenih (s državne razine) planskih ciklusa popuna/zamjena vatrogasnih snaga i resursa", a pritom se u ovom trenutku vrše dodatne analize potreba popuna i/ili zamjena vatrogasnih snaga.

Nije bila dovoljna katastrofa za opću mobilizaciju

Na pitanje zbog čega nije proglašena opća mobilizacija, DUZS kaže da takvu odluku, prema odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju, može zapovjediti Vlada RH, ali samo u slučaju proglašenja katastrofe, što ovdje nije bio slučaj.

"Sustav zaštite i spašavanja u RH je postavljen na načelu supsidijarnosti, što znači mobilizaciju snaga od najniže razine (općina, grad) preko razine županije do razine države. Osim vatrogasnih i oružanih snaga, nije bilo potrebno uključiti ostale kapacitete s razine države te je isto provedeno sukladno postojećim propisima", kažu iz DUZS-a pa objašnjavaju:

"Napominjemo kako za borbu protiv požara nije dovoljno samo htijenje, već je nužno osposobljavanje, opremanje i uvježbavanje te provjereno združeno djelovanje osposobljenih i unaprijed oblikovanih snaga dimenzioniranih za gašenje požara. Za gašenje požara predviđene su vatrogasne postrojbe i dobrovoljna vatrogasna društva i njihovi pripadnici, a njima su (za gašenje velikih požara otvorenoga prostora) pridodane i Namjenski organizirane snage OS RH. Pri tome nitko ne priječi punoljetnim građanima da, ne dovodeći u opasnost sebe i/ili druge, pomognu u zaštiti, odnosno gašenju požara koji neposredno ugrožava živote, njihovu nepokretnu i pokretnu imovinu ili živote i/ili imovinu njihovih bližnjih".