Foto: FAH

MINISTRI financija zemalja članica potvrdili su u petak na sastanku u Luxembourgu prijedlog Europske komisije kojim se zatvara Postupak prekomjernog deficita (EDP) za šest zemalja članica.

Riječ je o Belgiji, Austriji, Nizozemskoj, Slovačkoj, Danskoj i Češkoj, koje su svoje proračunske deficite uspjele svesti ispod tri posto BDP-a.

Sada u Postupku prekomjerenog deficita ostaje još 11 zemalja članica EU-a, među kojima je i Hrvatska.

"Pozdravljam današnju odluku Vijeća o zatvaranju EDP-a za šest zemalja. Time se broj zemalja koje ostaju u EDP svodi na 11, dok ih je prije tri godine bilo 24. To pokazuje da naša reformirana fiskalna pravila djeluju i rezultiraju održivijim javnim financijama u Europi", rekao je na konferenciji za novinare povjerenik za ekonomska i monetarna pitanja Olli Rehn.

Ovo je posljednji sastanak ECOFIN-a na kojem Rehn sudjeluje kao povjerenik jer 1. srpnja psreuzima dužnost zastupnika u Europskom parlamentu.

ECOFIN je također preporučio šefovima država ili vlada EU-a da na svom summitu sljedeći tjedan potvrde ulazak Litve u eurozonu od 1. siječnja sljedeće godine.

Europski ministri financija dogovorili su se i o promjeni zakona o oporezivanju koja bi trebala spriječiti neplaćanje poreza korištenjem rupa u propisima.

Donesena je dopuna direktive koja je prvotno bila donesena kako bi se izbjeglo da poduzeća, koja su registrirana u više zemalja članica a koja pripadaju istoj grupi ne plaćaju dva puta porez na isti prihod.

Međutim, neka poduzeća su iskoristila tu odredbu zahvaljajući različitim propisima u državama članicama, zbog čega je došlo do "dvostrukog neoporezivanja", umjesto izbjegavanja dvostrukog oporezivanja.

Matične tvrtke su kroz različite hibridne elemente osnivanjem podružnica u drugim zemljama članicama uspješno izbjegavale plaćanje poreza.

Hrvatski ministar financija Boris Lalovac je rekao da su promjene prihvaćene jednoglasno i da su svi podržali promjenu direktive tako da će taj oblik "dvostrukog neoporezivanja" biti sveden na minimum.

Zemlje članice imaju rok do 31. prosinca 2015. da u svoja zakonodavstva ugrade izmijenjenu direktivu.

Dogovor je pozdravio povjerenik za poreznu politiku Algirdas Šemeta. "To je dobra vijest za državne proračune, dobra vijest za poštena poduzeća i za one koji nastoje uvesti pravedna pravila o oporezivanju u EU-u", rekao je Šemeta.

Ministri financija započeli su raspravu i o proračuna EU-a za sljedeću godinu. Komisija je prošli tjedan objavila prijedlog proračuna za 2015. u visini od 142,1 milijardi eura, skoro 6 milijardi više od ovogodišnjeg, a tim povećanjem trebali bi se platiti dio zaostataka iz prethodnog razdoblja i financirati pomoć za Ukrajinu.

Komisija je predložila proračun od 145,6 milijardi eura u obvezama i 142,1 milijardi eura u plaćanjima. Najveći dio proračuna namijenjen je za buduće projekte koji će ojačati europsko gospodarstvo, a oko 40 posto iz stavke plaćanja namijenjeno je za projekte, čije je financiranje preuzeto u prethodnom financijskom razdoblju 2007-2013.