Graf: HGK

PREMA kratkoročnim pokazateljima energetske statistike, u srpnju ove godine ostvaren je godišnji pad proizvodnje električne energije (neto -12,5 %) čime je nastavljen trend pada koji je započet u svibnju ove godine. Uz srpanjski pad proizvodnje električne energije i ekstremne klimatske uvjete, potrebe za električnom energijom nadoknađene su povećanim uvozom električne energije (33,5 % više u odnosu na srpanj prošle godine). Tako je u srpnju ove godine (1.004 GWh) po prvi puta unazad nekoliko godina (podaci dostupni od listopada 2009. godine), uvezeno više od 1.000 GWh električne energije, navodi se u analizi HGK.

Zbog suše pala proizvodnja eletrične energije

Na kumulativnoj razini bilježe se ista kretanja, odnosno u prvih sedam mjeseci ove godine bilježi se godišnji pad proizvodnje električne energije (neto -10,2 %) i rast uvoza (17,1 %). Takva kretanja značajnim dijelom su rezultat klimatskih prilika (ekstremne vrućine praćene sušom), dok su strukturno najvećim dijelom rezultat smanjenja proizvodnje električne energije iz hidroelektrana (udio oko 65 %) kod kojih se bilježi pad od 14 % u odnosu na isto razdoblje lani. Pored toga pad proizvodnje se bilježi i kod termoelektrana kao i rast kod vjetroelektrane i ostali obnovljivi izvori“. Rast proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana i ostalih obnovljivih izvora koja čini samo oko 7,6% ukupne proizvodnje u skladu je sa strategijom „Europa 2020“ kojoj je cilj da 20% energije čini ona iz obnovljivih izvora.

Proizvodnja sirove nafte u porastu

Proizvodnja sirove nafte bilježi trend godišnjeg rasta još od kraja prošle godine, a u srpnju ove godine proizvedeno je 50 tisuća tona tj. oko 16% više sirove nafte u odnosu na isti mjesec lani. U srpnju ove godine proizvedeno je 313 tisuća tona naftnih derivata, što je manje za oko 10% u odnosu na isti mjesec lani, čime je prekinut uzlazni trend godišnjeg rasta koji je trajao od ožujka ove godine. Na kumulativnoj razini bilježi se pad proizvodnje, odnosno u prvih sedam mjeseci proizvedeno je 6,4 % manje naftnih derivata (djelomično kao rezultat privremenog zatvaranja pogona Sisačke rafinerije), ali je uvezeno 16,6 % više u odnosu na isto razdoblje lani.

U posljednjih nekoliko godina trend kretanja proizvodnje, izvoza i uvoza električne energije, oscilira oko iste razine. No, tendencije kretanja proizvodnje sirove nafte i uvoza nafte u istom su razdoblju su nepovoljnije, s obzirom da je ta proizvodnja u 2014. godini oko 30% manja nego 2009. godine, dok je uvoz nafte uz gotovo konstantan pad u 2014. godini oko 46% manji u odnosu na 2009. godinu. U ovoj godini bilježi se pad proizvodnje naftnih derivata uz povećanje uvoza istih.