Foto: Hina / Facebook

ZA EVAKUIRANE stanovnike poplavljenih područja na istoku zemlje, koji su smješteni u prihvatne centre i sportske dvorane, traži se prikladniji smještaj dok se ne uspiju vratiti u svoje domove.

Ministrica Milanka Opačić rekla je da imaju problema sa smještajem, jer u Slavoniji nema puno hotela, ali da su neke kapacitete već pronašli. Podsjetila je da svi ugroženi u poplavama imaju pravo na jednokratnu pomoć i pozvala one koji se za pomoć nisu prijavili da to učine.

Nakon što su katastrofalne poplave pogodile regiju, mnogi su se odazvali humanitarnoj akciji te su osim sudjelovanja u akcijama spašavanja te slanja hrane, odjeće i druge humanitarne pomoći, otvorili vrata svojih domova žrtvama poplava koje su ostale bez svega.

Putem Facebook stranice "Smještaj za žrtve poplava" i stranice poplave.hr mnogi od stradalih su već pronašli krov nad glavom, a mnogo je ljudi velikog srca koji žrtvama i dalje nude smještaj.

Vodostaj Save u opadanju

Vodostaj rijeke Save na cijelom području od Slavonskog Broda do Gunje u opadanju je, a očekuje se kako će se za desetak dana voda povući sa svih kota koje su više od rijeke Save, izvjestili su iz Hrvatskih voda.

Vodostaj kod Gunje pada 29 centimetra dnevno, kod Slavonskog Broda 35, Županje 29, a Slavonskog Šamca 31 centimetar dnevno.

U funkciji je i crpna stanica Konjuša kod Gunje radnog kapaciteta 5000 litara vode u sekundi, a koja je i sama bila djelomično pod vodom zbog čega do sada nije bio moguć njezin rad.

Iz Hrvatskih voda također napominju kako i dalje traju radovi na izgradnji prednasipa kod Rajevog Sela, a radovi bi trebali biti gotovi do nedjelje.

Vodostaj rijeke Save kod Županje u 9 sati iznosio je 882 i u opadanju je.

Gunjani s propusnicama ulaze u mjesto, nedostaje zaštitnih odijela

U poplavljenu Gunju, koju su prije deset dana nakon puknuća nasipa kod Rajeva Sela poplavila Sava, mještani mogu ući s propusnicama općinskih vlasti kako bi vidjeli u kakvom su im stanju kuće i kako bi pokušali spasiti ono što nije stradalo u vodenoj bujici.

Danas je izdano oko 300 propusnica, ali je zbog nedostatka zaštitnih odijela, koja se obvezatno moraju nositi, u Gunju ušlo samo 60-ak mještana. Svima njima boravak u selu, u kojem su uz ceste još strvine uginulih životinja, dopušten je najkasnije do 18 sati.

Voda koja je u nekim dijelovima Gunje bila visoka pet metara danima se povlači. U središtu mjesta vode gotovo nema, a u nekim dijelovima još je viša od metar i pol.

"Strašno je. Možda sada još strašnije kad se voda povlači i sve isplivava", rekla je Milena Filipović, koja u Gunji s mužem Josipom živi četiri godine, a poznati su kao skupljači starih stvari i tradicijskih predmeta.

"Šteta je velika. Skupili smo više od šest stotina starina i većina je propala", rekla je ta Rajevčanka, koja je u Gunji željela otvoriti etno-selo, ali, dodala je, sada je to vrlo upitno.

Toga kobnog dana kad je nasip pukao Stjepan Čerkezović iz Gunje bio je na nasipu s dvojicom sinova kad je, kako je rekao, samo odjedanput prostrujala vijest da je nasip pukao.

"Ljudi su se jednostavno razbježali, svaki svojoj kući. Došli smo kući i čekali da vidimo što da radimo. Kroz selo je išla policija i na razglas nas pozivala da napustimo selo. Vikali su: 'Molimo vas, napustite selo. Molimo vas da izađete i ostavite svu imovinu'", rekao je Čerkezović i procijenio da je šteta od poplave na njegovu gospodarstvu nekoliko milijuna kuna. Osim kuće, uništen mu je i novi kombajn te pet traktora, a voda mu je "progutala" i 180 jutara pod pšenicom, sojom i kukuruzom.

"Imam 75 godina i nisam nikada doživio da ostanem bez ičega", rekao je Mijo Mišković, koji je također došao obići kuću. Smješten je u jednoj županjskoj obitelji te se nada da će se naći dobrih ljudi da pomognu njemu i ostalim mještanima Gunje.

Iz Gunje je evakuirano više od 4000 stanovnika koji su, po riječima načelnika te općine Hrvoja Lucića, smješteni diljem Vukovarsko-srijemske županije.

"Vjerujemo u skori povratak jer druge nam nema. Pokušat ćemo uz pomoć države i županije sve obnoviti kako bi se život u naše lijepo mjesto što prije vratio", istaknuo je Lucić i dodao kako je danas izdano oko 300 propusnica za ulazak u selo, ali je zbog nedostatka zaštitnih odijela poplavljene domove obišlo samo 60-ak mještana.

Ukinute izvanredne mjere obrane od poplava za Županju i općine Štitar i Babina Greda

Nakon što je jučer zbog opadanja vodostaja rijeke Save donio odluku o ukidanju izvanrednog stanja, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić večeras je donio i odluku o ukidanju izvanrednih mjera obrane od poplava za područje Grada Županje i posavskih općina Štitar i Babina Greda.

Odluku o proglašenju izvanrednih mjera obrane od poplava na tim područjima župan Galić je donio 16. svibnja zbog obilnih kiša i visokog vodostaja Save.

Za mjesta Đurići, Račinovci, Gunja, Rajevo Selo, Posavski Podgajci, Strošinci, Vrbanja i Bošnjaci i dalje ostaje na snazi izvanredno stanje na branjenom području.

U 21 sat vodostaj rijeke Save kod Županje iznosio je 867 te je za tri metra i jedan centimetar niži od povijesnog maksimuma ostvarenog 17. svibnja kada je vodostaj kod toga grada dosegnuo službenu visinu od 1168, premašivši najvišu razinu na vodomjeru postavljenom uz savski nasip na županjskoj šetnici tako da je stvarna visina vodostaja Save bila i veća od službene.

Toga 17. svibnja savske vode županjski nasip nadvisile su za gotovo 1,5 metar, a Županju je od izlijevanja Save spasio zečji nasip podignut duž cijelog savskog nasipa.

Stradalnicima s poplavljenih područja potrebna psihosocijalna pomoć

Voditeljica tima za pružanje psihosocijalne podrške mještanima poplavljenih i evakuiranih sela u županjskoj Posavini Nataša Grundman-Slavić kazala je da su prvotne potrebe za smještajem i sigurnošću ljudi s poplavljenih područja zadovoljene, ali da se posebice kod ugroženih skupina kao što su djeca, žene i starije osobe, zbog visoke napetosti, uočava potreba za psihosocijalnom i prvom psihološkom pomoći.

"Pokušavamo kontaktirati Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta kao bi se zatvorene škole na ugorženim područjima, gdje god je to moguće, otvorile jer predstavljaju prirodno okruženje u kojem djeca vole boraviti i osjećaju se sigurno", izjavila je Grundman-Slavić za Hinu. Pojašnjava da se u školama još uvijek ne bi održavala nastava u "klasičnom smislu riječi" već bi se s djecom više radilo kroz kreativne radionice, sportske i zabavne igre kako bi ih se što više udaljilo od problema s kojima se suočavaju odrasli članovi njihovih obitelji.

Po njezinim riječima, od prvotnog šoka i nevjerice što im se dogodilo, nakon izvjesnog vremena kod stradalnika dolazi do pojave prvih simptoma koji mogu prouzročiti ozbiljne posljedice ukoliko se zanemare i ignoriraju. Mnogi od onih koji su ostali bez domova, dodaje, sada dolaze u fazu da imaju poteškoća sa spavanjem, probavnim tegobama, plačljivosti, povlačenjem u sebe ili prevelikom potrebom za drugim ljudima, a u nekim slučajevima moguća je i pojava agresivnosti.

"Sve su to normalne reakcije u ovakvim katastrofama i nisu one nešto zbog čega bi se sada ljudi trebali zabrinuti. Bilo bi zabrinjavajuće da ljudi tako ne reagiraju", napominje Grundman-Slavić dodajući da je ljudima u takvoj situaciji nužno potrebno iskazati ljudsku toplinu i solidarnost s njihovim problemima. Ocjenjuje kako, tek nakon što su proživjeli prvotni šok, stradalnicima do svijesti dolazi što se u stvari dogodilo, a velika potreba za psihosocijalnom podrškom nastupit će se kada se ljudi počnu vraćati u uništene kuće i domaćinstva.

"Zajedno s Ministarstvom zdravlja podijeliti ćemo edukativne i savjetodavne letke, a pokušavamo osposobiti i SOS telefon za stradalnike na kojem bi stručne osobe mogle pružiti pomoć u svakom trenutku. Pozornost je posebice usmjerena prema maloj djeci s kojom psiholozi i stručne osobe iz Društva "Naša djeca" rade dva puta dnevno po dva sata", navodi stručnjakinja. Dodaje da veliku pomoć u radu sa stradalnicima na terenu pružaju i volonteri Crvenog križa, osposobljeni za pružanje psihosocijalne podrške.

Zbog poplava koje su prije deset dana zadesile županjsku Posavinu, s tog područja evakuirano je oko 11.000 osoba od kojih je najveći dio smještaj pronašao kod rodbine i prijatelja, a nekoliko tisuća smješteno je u organiziranom smještaju.

HCK: Timovi za psihosocijalnu pomoć na poplavljenim područjima

Timovi za pružanje psihosocijalne podrške Hrvatskog Crvenog križa (HCK) u suradnji s predstavnicima Društva za psihološku pomoć započeli su pružanje psihosocijalne podrške osobama koje su zbog poplava napustile svoje domove, kao i osobama koje im pružaju pomoć i skrbe o njima, objavio je HCK.

Tijekom prošlog tjedna na poplavljenom području bila su prisutna 2 tima dok će ovaj tjedan na terenu biti na raspolaganju 3 tima za pružanje psihosocijalne podrške iz Društva Crvenog križa Varaždinske županije.

Podrška koja se pruža pogođenom stanovništvu sastoji se u ovoj fazi od pružanja jasnih i točnih informacija, praktičnoj pomoći, povezivanju sa uslugama koje su im na raspolaganju, edukacije pogođene populacije o mogućim reakcijama na krizni događaj te identificiranje pojedinaca s težim psihosocijalnim poteškoćama. Posebna pažnja usmjerena je na ranjive skupine ljudi (djecu, osobe s posebnim potrebama, starije) koje uglavnom ovise o drugima, kako njihove potrebe ne bi bile zapostavljene nakon pojave kriznih događaja.

Do sada su timovi za pružanje psihosocijalne podrške HCK obišli distribucijske točke u Posavskim Podgajcima, Drenovcima, Đurićima, Soljanima, Vrbanji, Bošnjacima, Otoku, Gradištu, Županji te prihvatni centar u Cerni.

Zbog velike količine posla, teških uvjeta rada te izloženosti velikom broju uznemirenih korisnika psihosocijalna podrška, osim pogođenom stanovništvu, pruža se i djelatnicima Gradskih društava Crvenog križa, volonterima i pomagačima.

Milanović: RH ne može biti predmet donatorske konferencije

Predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović izjavio je da pitanje donatorske konferencije, čije je sazivanje najavila slovenska premijerka Alenka Bratušek, nije tema večerašnjeg sastanka čelnika EU-a.

Bratušek je po dolasku na neformalni summita EU-a posvećen izborima za Europski parlament i njegovim rezultatima, najavila da će predložiti sazivanje donatorske konferencije za pomoć Srbiji, BiH i Hrvatskoj zbog golemih šteta od poplava.

"Ja ću to s dužnom pažnjom razmotriti, međutim, nisam siguran da je to tema današnjeg sastanka. Drugo, EU ima fondove za tu namjenu. Ako ih nema direktno za Bosnu i Hercegovinu, možda se može naći način da ih se nađe. Za Hrvatsku su pravila jasna, ona je članica EU-a i ne može biti predmet donatorske konferencije", rekao je Milanović zamoljen da komentira najavu slovenske premijerke.

Najavio da će kada se utvrdi razmjer šteta tražiti određenu nadoknadu od Europskog fonda solidarnosti, ako se utvrdi da je šteta veća od 0,6 posto BDP-a, jer se samo u takvim slučajevima može dobiti pomoć iz toga fonda.

Komora inženjera građevinarstva: Poklonimo Slavoniji jedan radni dan

Hrvatska komora inženjera građevinarstva pozvala je danas sve ovlaštene inženjere građevinarstva da se volonterskim radom uključe u akciju za pružanje stručne pomoći u postupcima ocjene stanja i procjene šteta na poplavljenim područjima u Slavoniji.

"Ideja je Komore da svaki ovlašteni inženjer građevinarstva koji to želi u sklopu akcije koja će biti organizirana tijekom lipnja volonterski odradi jedan radni dan na ocjeni stanja i procjeni šteta na poplavljenim područjima", stoji u javnom pozivu koji potpisuje predsjednik Komore Zvonimir Sever.

Pregled građevina na poplavljenom području treba napraviti u vrlo kratkom roku za što je potreban veći broj stručnjaka, pa Komora poziva poslodavce da svojim zaposlenicima, ovlaštenim inženjerima građevinarstva, dopuste da sudjelovanjem u akcijama svojim stručnim znanjima daju doprinos za pomoć ljudima zahvaćenim katastrofom.

Kako se ističe, Komora će u koordinaciji s Ministarstvom graditeljstva i prostornoga uređenja utvrditi metodologiju, pripremiti odgovarajuće obrasce i upute za sve sudionike, te organizirati ekipe za pregled i ocjenu stanja građevina. Pojedinosti o načinu provedbe postupaka ocjene stanja, metodologiji i rasporedu bit će objavljene naknadno, a svi prijavljeni sudionici bit će o tome obaviješteni.

Za sudjelovanje u navedenoj akciji ovlašteni inženjeri građevinarstva mogu se prijaviti u Centar za pomoć Slavoniji pri Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva na adresu elektroničke pošte poplava@hkig.hr, ili na telefon: 01/5508-454.

Poplavljena područja: Utvrditi koje kuće opasne za boravak

Inženjerske ekipe i građevinski inspektori ući će već ovaj tjedan u ona naselja zahvaćena poplavom u koja se može slobodno ulaziti, i koja nisu opasna od zaraze ili putovi nisu zapriječeni, te će utvrditi koje su zgrade opasne za boravak ljudi, najavljeno je danas na sastanku predstavnika Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja sa čelnicima Vukovarsko-srijemske županije i poplavljenih općina.

O tome će izvijestiti i vlasnike objekata, kako bi znali da u opasne zgrade ulaze isključivo na vlastitu odgovornost.

Zamjenik ministrice Željko Uhlir rekao je da su preko Državne geodetske uprave naručene satelitske snimke poplavljenih područja tako da se nedvojbeno može odrediti područje u kojem će se djelovati.

Upozorio je, međutim, na nedostatak pravne regulative, podsjetivši da je poslijeratna obnova imala Zakon o obnovi, dok u sadašnjoj situaciji ne postoji pravni okvir za obnovu poplavljenih područja, ali se radi kako bi se taj problem prevladao.

"Raspon šteta je jako velik. Tamo gdje su štete manje, naravno da će se ljudi moći prije vraćati. Ovisno o kategoriji oštećenja bit će i brzina povratka. Ali mi ćemo nastojati da se ljudi vrate ove godine, i oni kojima je najteže stanje", naglasio je Uhlir.

Ivica Sep, načelnik općine Vrbanja u kojoj se nalaze djelomice poplavljena mjesta Soljani i Strošinci, rekao je kako je cilj općinskih vlasti da se povratak u stradala mjesta dogodi što prije.

"Očekujem, ako bude ispunjeno sve što je upravo dogovoreno, da se s procjenama šteta odmah kreće i da možemo očekivati državnu pomoć u sanaciji. Naš cilj je da što prije vraćamo mještane u njihove kuće, posebno radno sposobno stanovništvo koje i samo - kao što su i dosad radili pa ih zbog toga treba pohvaliti - može pridonositi obnovi" zaključio je Sep.

Hrvatska vojska nastavlja saniranje šteta od poplava u Slavoniji

U potpori civilnim institucijama i stanovništvu poplavljenih područjima Slavonije danas je, 12. dan, angažirano 377 pripadnika Oružanih snaga RH, među ostalim u sanaciji probijenog nasipa u Rajevom selu.

Ukupno je angažiranih 315 pripadnika Hrvatske kopnene vojske (HKoV) i 58 pripadnika Zapovjedništva za potporu te četiri pripadnika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane (HRZ i PZO), navodi Ministarstvo obrane (MORH).

Uz radove na sanaciji probijenog nasipa u Rajevom selu i nadzora stanja nasipa istočno od sela Štitar do područja Rajevog sela, vojska izvlači stoku na područjima Vrbanje i Gunje.

Također na dvije dekontaminacijske postaje, "Velebit" Gunja i "ZIB" Rajevo Selo, nastavlja s dekontaminacijom.

U zaselku Padež kod Gunje, vojska izvlači uginulu stoku i provodi asanaciju terena, a na tri lokacije (Cerna, Gradište, Otok) u poljskim kuhinjama priprema hranu za 1.600 obroka.

Također, posada helikoptera Mi-8 MTV iz Eskadrile transportnih helikoptera (ETH) 93. zrakoplovne baze HRZ-a i PZO-a jutros je izviđala teren na ruti Županja - Rajevo selo – Gunja – Račinovci – Strošinci – Lipik – Otok – Vrbanja - Posavski Podgajci – Županja, te je prevozila tim Oružanih snaga i pripadnike civilnih institucija koji su angažirani u pripremama i sanaciji poplavljenih područja Slavonije.

Posada ETH pruža zračnu potporu u Slavoniji od 18. svibnja, a s jutrošnjim izviđanjem sveukupno su ostvarili 52 leta i 29 sati naleta te prevezli 247 osoba, navodi MORH.

Prikupljaju se knjige za knjižnicu osnovne škole u Gunji

Među mnogim humanitarnim akcijama koje se ovih dana organiziraju za pomoć poplavljenim područjima, nastavnici slavonskih osnovnih škola pokrenuli su akciju prikupljanja knjižnog fonda za Osnovnu školu Antun i Stjepan Radić iz Gunje.

"Cijela škola je potopljena pa time i njihova cijela knjižnica i cijeli knjižni fond. Odlučili smo organizirati akciju prikupljanja lektirnih naslova i referentne zbirke, znači enciklopedije, pravopisi, rječnici i priručnici", rekla je koordinatorica akcije, Đurđica Babić iz Osnovne škole Mijat Stojanović iz Babine Grede.

Kako je u Gunji situacija još uvijek teška i nemoguće je organizirati prikupljanje bilo kakve pomoći, knjige će se privremeno pohranjivati upravo u školi u Babinoj Gredi. U akciju su se već uključili nastavnici i škole iz cijele Hrvatske, ali i mnogi pojedinci.

"Pozivamo nastavnike, učenike, roditelje i sve građane da se odazovu na ovu akciju. Popis lektirnih naslova mogu pronaći na internetu. Za sada prikupljamo samo takve naslove, ono što će im trebati za početak, kada se budu vratili u školske klupe", rekla je Babić dodavši da se svi zainteresirani za sudjelovanje u ovoj akciji mogu javiti na e-mail djurdjicababic@gmail.com.

Radnici Brodosplita šalju pomoć poplavljenoj Slavoniji

Radnici Brodosplita prikupili su oko 45 tisuća kuna novčane pomoći za sve žrtve poplava u Slavoniji, a cjelokupan iznos je uplaćen na žiro-račun Hrvatskog Crvenog križa, doznaje se danas u toj splitskoj tvrtki.

Humanitarnu akciju su samoinicijativno pokrenuli radnici Brodosplita koji su uspjeli prikupiti više od 45.000 kuna pomoći za stanovnike poplavljenih sela Slavonije, rekao je Hini voditelj odnosa s javnošću Josip Jurišić.

Škverani su u svojoj radnoj sredini i prema mogućnostima izdvojili određene iznose i tako barem malo pridonijeli ublažavanju teške situacije koja je zahvatila područja istočne Hrvatske, navode iz Brodosplita.

Zajednička strategija RH, Srbije i RS u borbi protiv zaraznih bolesti

Srbija, Hrvatska i Republika Srpska nastupit će zajedničkom strategijom za borbu protiv opasnosti od zaraznih bolesti pred Europskom unijom (EU) i Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO), dogovoreno je u utorak u srijemskom selu Morović.

Zajedničku strategiju dogovorili su ministri zdravlja Srbije Zoran Lončar, Hrvatske Rajko Ostojić i Republike Srpske Dragan Bogdanić, a sastanku je nazočio i ravnatelj srbijanskog Instituta za javno zdravlje Dragan Ilić.

U Moroviću, selu koje je i samo bilo žrtva poplava, ministri su dogovorili da sve institucije zajednički djeluju kako se pred EU i WHO ne bi pojavljivali s različitim stajalištima i i zahtjevima, prenijeli su iz Morovića beogradski mediji.

Komunikacija među ministarstvima zdravlja u regiji intenzivna je već nekoliko dana, potvrdili su hrvatski i srbijanski ministri zdravlja, navodeći da je cilj današnjeg sastanka bio konkretizirati dosadašnje dogovore.

"Očekujemo da će se u petak stvoriti uvjeti za zaprašivanje komaraca iz zraka na svim područjima ugroženim poplavama u regiji, a bit će obavljeno pod pokroviteljstvom EU i WTO i preparatima čija je primjena usuglašena na razini svih država u regiji", kazao je srbijanski ministar Lončar.

Hrvatski ministar zdravlja potvrdio je kako postoji "apsolutni konsenzus da je istovremeno zaprašivanje iz zraka neophodno" jer se, kako je objasnio, radi o površini većoj od 100.000 hektara.

Ravnatelj srbijanskog Instituta za javno zdravlje Dragan Ilić ocijenio je da se ne očekuju epidemije većih razmjera te da je najbitnije osigurati ispravnost vode za piće, ali da potencijalno najveća opasnost prijeti do groznice zapadnog Nila koju prenose komarci.

Prije sastanka u Moroviću trojica ministara zdravlja posjetila su Županju, čiji teritorij se nalazi uz granicu sa Srbijom, a nakon sastanka u Moroviću, posjetit će zajednički i Doboj, grad u Republici Srpskoj koji je najviše stradao u poplavama.

Ministar zdravlja RS situaciju je ocijenio najtežom upravo u Šamcu i Doboju rekavši za njega da je to "potpuno devastiran grad". On je istaknuo da, unatoč svemu, u RS dosad nisu registrirane pojave zaraznih bolesti.