"Prema podacima Državnog inspektorata i sudova plaće se ne isplaćuju u bonovima!"

Foto: Dragan Matić / Cropix

"ISPLATE plaća u bonovima u Hrvatskoj nema, niti ih je bilo", ironično nam je rekao predsjednik Hrvatskih laburista na temelju podataka koje je dobio od Državnog inspektorata i Višeg prekršajnog suda o prijavama po "famoznom" članku 28. Zakona o čeku.

> Tko će kazniti Todorića zbog uvođenja bonova umjesto kune? Nitko!

> Krenula istraga o isplati plaća u Konzumovim bonovima! Zašto su tvrtke bile prisiljene na to?

> Rohatinski, okani se kune. Čuvaj nam novu  valutu - Konzumove bonove.

U tom članku jasno stoji da je "zabranjeno pravnim i fizičkim osobama izdavanje i uporaba pisanih isprava (bonova i sl.) koje služe kao sredstvo plaćanja proizvoda i usluga te za isplatu plaća i naknadu troškova i ostalih materijalnih prava, čije izdavanje i uporaba nije utvrđena zakonom i drugim propisima na temelju zakona." To znači kako niti trgovački lanci ne smiju robu kompenzirati svojim bonovima, kao što ni poslodavci ne smiju isplaćivati plaće u tim bonovima.

Iako su se u internetskim oglasnicima pojavili Konzumovi bonovi koje su radnici dobili umjesto kuna za plaću, prema podacima koje je dobio saborski zastupnik Dragutin Lesar, čini se da takvu praksu nitko ne kažnjava. "Dobio sam službeni odgovor od Državnog inspektorata u kojemu stoji da tijekom 2011. godini nisu podnijeli niti jedan optužni prijedlog zbog osnovane sumnje u počinjenje djela iz članka 28. Zakona o čeku", kazao nam je Lesar.

U četiri godine ni jedan predmet po članku 28.

O potpunoj nekažnjivosti onih koji mijenjaju bonove za robu ili ih daju umjesto plaće govori i podatak koji je Lesar dobio od Visokog prekršajnog suda. "Oni od 1. siječnja 2008. do 31. prosinca 2011. godine, kao sud drugog stupnja, nisu imali niti jedan predmet vezan uz prekršaje po članku 28", rekao nam je Lesar te dodao kako je dobio odgovor da niti 13 najvećih prekršajnih sudova u Hrvatskoj nisu imali niti jednu prijavu po tom članku. "Iz tih podataka se da zaključiti da bonova u Hrvatskoj nema, niti ih je bilo", ironično zaključuje Lesar.

No, ipak se može pronaći jedan slučaj u kojem je tvrtku MTČ i odgovornu osobu u njoj, po službenoj dužnosti,  prijavilo Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu zbog kršenja odredbi iz članka 28. Zakona o čeku, nakon što su utvrdili da su radnicima plaće i putni troškovi isplaćeni u bonovima raznih trgovačkih poduzeća, a ne u novcu. Lesar nam kaže da još nije dobio podatak kako je završila ta prijava na Prekršajnom sudu, koja je podnesena 28. rujna prošle godine.

"Ljudi se boje govoriti o isplati plaća u bonovima"

"Ali, taj slučaj pokazuje da se ipak, kada se hoće, mogu podizati prijave po članku 28. Zakona o čeku", kazao nam je Lesar. HNB, Ministarstvo financija i Državni inspektorat redom odbijaju da je taj članak u njihovoj nadležnosti te nije jasno tko bi trebao kazniti one koji su bonovima plaćali robu. Lesar upozorava i kako je naišao na strah ljudi koje je pitao o informacijama o temi isplate plaća u bonovima.

"Pozvali smo ljude putem Facebooka da nam se jave i prijave koje tvrtke isplaćuju plaće u bonovima i na zidu se nitko nije usudio napisati. Svi oko te teme traže veliku anonimnost", kazao nam je Lesar te dodao da su ipak uspjeli doći do popisa od 10-ak tvrtki koje plaću daju u bonovima, a ne novcu.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara