Prijeti li Europi epidemija krimskog scenarija?

Foto: Hina

NAKON krimskog referenduma i odluke o pripajanju Rusiji, svjedoci smo povijesnog prekrojavanja granica u Europi. S obzirom na to da i na drugim područjima postoje nezadovoljstva trenutnim uređenjem granica moguće je da će se krimski scenarij ponoviti. Potencijalna je to prijetnja urušavanja cjelokupnog međunarodnog poretka u Europi.

Unatoč negodovanjima, političkim porukama i sankcijama, Zapad ne može spriječiti zbivanja na istoku Europe. Iako neprimjerena 21.-om stoljeću, odluka o pripojenju Rusiji donesena je upotrebom demokratskih alata- referendumom- i pravno ju se ne može pobiti, smatra geopolitički stručnjak Vlatko Cvrtila.

"Može se sada sastati međunarodno tijelo, sud ili nešto slično i osporiti u međunarodno-pravnom smislu čin koji je napravio Krim, ali to neće sigurno promijeniti odluku ni Krima ni Rusije i naprosto će ostati takvo stanje", kaže Cvrtila.

Jedino što preostaje je upotreba vojne sile što bi značilo rat i zato je krimski slučaj opasan presedan koji bi mogao srušiti cjelokupni europski sigurnosni poredak. Potencijalna žarišta novih ovakvih kriza trenutno su i druga područja s većinski ruskim stanovništvom.

"Prvi bi svakako mogao biti dio Moldavije koji se odcijepio od središnje vlasti i koji ima podršku Rusije, tamo su ruski vojnici i ne bih se iznenadio da oni nešto slično naprave. Tu postoji zabrinutost vezano uz istočnu Ukrajinu gdje u pojedinim regijama živi većinski rusko stanovništvo i na tom prostoru bi se moglo primijeniti ono što se dogodilo na Krimu", kaže Cvrtila.

Tu su još i Abhazija i Osetija, dodaje povjesničar Tvrtko Jakovina, no, kaže, eventualan nastavak krimskog scenarija može spriječiti samo čvrsta reakcija Zapada.

"Ako ta reakcija bude odlučna pa makar ostala samo na sankcijama onda će biti puno teže zamišljati nešto slično na drugim teritorijima. Tu nije samo Moldavija, postoje kavkaski prostori gdje bi Rusija mogla biti zainteresirana, ali ja nisam siguran da će se to dogoditi, pa ne bi se ni Krim dogodio da nije bilo ovih nereda u Kijevu", kaže Jakovina.

Politolog Branko Caratan smatra da se krimski obrazac ne može drugdje primijeniti jer drugdje nema svih elemenata koji su se poklopili na Krimu.

"Prenošenje takvog obrasca na druge dijelove Ukrajine bi izazvalo konflikte čije su posljedice nesagledive i koje bi bile štetne i za Ukrajinu i za Rusku federaciju", kaže Caratan.

Ali i za europski sigurnosni poredak, zaključuje Cvrtila.

"Treba vjerovati da se takve stvari neće događati i da neće biti neka vrsta epidemije sličnih scenarija jer u tom smislu naprosto ovaj poredak, kojega je Europa izgradila i zbog kojega je EU dobila Nobelovu nagradu za mir, dolazi u pitanje, a onda više neće biti prostora za diplomaciju i kompromise nego, nažalost, za treniranje moći", ocijenio je Cvrtila.

Dodik planira referendum po uzoru na Krim?

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da je za Republiku Srpsku referendum na Krimu demokratski izraz volje naroda, kao i da Republika Srpska prati sva slična svjetska iskustva te da će raditi na primjerima najboljih iskustava "kada za to dođe vrijeme".

"Vidimo što se događa u Italiji, vidimo da će Škotska izaći brzo na referendum, nešto se događa i u Kataloniji. Republici Srpskoj su to kapitalna iskustva. Ljutio se tko ili ne ljutio, mi veoma dobro pratimo što se događa u svijetu", rekao je Dodik odgovarajući na pitanja novinara u Beogradu, javlja Blic.

Dodik je nakon susreta s prvim potpredsjednikom Aleksandrom Vučićem rekao da ga je obavijestio o stavu Republike Srpske o Krimu i Ukrajini i naglasio da razumije poziciju Srbije.

"Smatram da je referendum na Krimu demokratski izraz volje narode. To treba poštovati, on je legitiman i legalan", zaključio je Dodik.

89 posto birača za odcjepljenje Venecije i regije od Italije

Na internetskom glasovanju građana Venecije i regije Veneto 89 posto od onih koji su sudjelovali izjasnilo se za neovisnost pokrajine u izjašnjavanju koje nema pravne vrijednosti.

Prema podacima objavljenim u petak navečer u Trevizu, sudjelovalo je 2.360.235 osoba ili 73 posto regionalnog biračkog tijela. Virtualni referendum je mobilizirao birače, ali na službenom proglašenju rezultata se okupilo tek nekoliko stotina ljudi u Trevizu, od kojih su mnogi nosili zastavu Serenissime, Mletačke Republike.

S "da" se izjasnilo 2.102.969 osoba, ili 89 posto, a s "ne" 257.276 ili 11 posto, precizirali su organizatori referenduma koji predlaže odcjepljenje regije od ostatka Italije.

Katalonci traže neovisnost

Katalonski je parlament u siječnju podržao inicijativu o održavanju referenduma o neovisnosti i pripremio se za političku bitku sa središnjom vladom u Madridu koja se takvom plebiscitu oštro protivi.

Katalonski parlament je s 87 glasova za i 43 protiv odlučio u Madrid uputiti peticiju kojom se traži održavanje referenduma o budućnosti te regije na sjeveru Španjolske, koja već ima veliku razinu autonomije.

Pokret za neovisnost Katalonije, koja predstavlja petinu španjolske ekonomije, izravan je izazov konzervativnoj središnjoj vlasti premijera Mariana Rajoyja koji se obvezao da će blokirati održavanje referenduma na temelju ustavnih odredbi.

Zbog toga je mogućnost da će Katalonija steći neovisnost relativno mala, ali katalonski predsjednik Artur Mas ima masovnu podršku javnosti za referendum. Ankete pokazuju da su po pitanju same neovisnosti Katalonci neodlučni, ali ih 80 posto želi da o tome odluku donesu katalonski birači, a ne vlast u Madridu.

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara