Izvješće pod nazivom "Raditi za nekolicinu“, objavljenom prošlog tjedna fokusira se na sve rašireniju ekonomsku nejednakost, uzrokovanu naglim povećanjem bogatstva malog broja najbogatijih, koja je kako se navodi "prijetnja ljudskom napretku".

 

Na primjer, prošle godine svijet je dobio 210 novih milijardera, koji su se pridružili dotadašnjoj brojci od 1.426 ljudi čija imovina se mjeri milijardama. Polovica svjetskog bogatstva nalazi se u rukama jedan posto stanovništva.

 

Izvješće upozorava na rizik od socijalnog sloma, jer umjesto ujednačenijeg napretka, dolazi do sve većeg raslojavanja, koje podiže socijalne tenzije.

 

Broj bogatih u stalnom je porastu. Na primjer, u Indiji je broj milijardera skočio sa 6 na 61, u posljednjih deset godina, a njihova ukupna imovina iznosi 250 milijardi dolara.

 

Sedamdeset posto svjetskog stanovništva živi u zemljama u kojima se ekonomska nejednakost povećala u posljednjih 30 godina.

 

Oxfam je izvješće objavio neposredno pred održavanje Svjetskog ekonomskog foruma, koji je također prepoznao ovaj problem. U studenom prošle godine Svjetski ekonomski forum objavio je "Pogled na globalne probleme 2014.“ u kojem se ekonomska nejednakost ističe kao jedan od najvećih rizika u sljedećih 12 do 18 mjeseci.

 

Iako je određeni stupanj nejednakosti prirodan i potreban kako bi se ostvarivao napredak, jer se na taj način nagrađuje talent, rad i vještine te poduzetnički rizik, drastične razlike i koncentracija bogatstva u rukama malobrojnih smanjuju mogućnost milijunima diljem svijeta da iskoriste svoje talente i rad, što ih stavlja u neravnopravan položaj.

 

Udio nacionalnog dohotka u rukama 1 posto najbogatijih (Izvor:Oxfam.org)

 

 

U izvješću se upozorava kako se moraju spriječiti utaje poreza, kao i pritisak kapitala na donošenje političkih odluka. Navodi se kako su mnogi zakoni doneseni isključivo u korist bogatih, što je rezultat lobiranja najbogatijih.

 

U izvješću, Oxfam navodi više mjera, koje bi trebale doprinijeti ublažavanju nejednakosti. Neke od navedenih mjera već se implementiraju, na primjer sprječavanje izbjegavanja poreza putem "poreznih oaza".  Osim toga, navodi se i progresivno oporezivanje, poticanje vlada na stvaranje proračunski financirane zdravstvene zaštite, obrazovnog sustava i socijalne zaštite.

 

 

Oxfam u svom izvješću ne navodi imena najbogatijih, ali tu je zato Forbesova lista top milijardera u 2013. godini. SAD je vodeći sa 442 milijardera, Azija i Pacifik ih broje 386, Europa 366, ostatak Amerike 129, a Bliski istok i Afrika 103. Ukupno ih je 1.426, a vrijede 5,4 bilijuna (tisuća milijardi) dolara.

1. Carlos Slim Helu, Meksiko (Telecom) - 73 milijarde dolara
2. Bill Gates, SAD (Microsoft) - 67 milijardi dolara
3. Amancio Ortega, Španjolska (Zara) - 57 milijardi dolara
4. Warren Buffett, SAD (Berkshire Hathaway) - 53,5 milijardi dolara
5. Larry Ellison, SAD (Oracle) - 43 milijarde dolara
6. Charles Koch, SAD (Koch Industries) - 34 milijarde dolara
7. David Koch, SAD (Koch Industries) - 34 milijarde dolara
8. Li Ka-shing, Hong Kong (Hutchison Whampoa Limited, Cheung Kong Holdings) - 31 milijarda dolara
9. Liliane Bettencourt, Francuska (L'Oreal) - 30 milijardi dolara
10. Bernard Arnault, Francuska (LVMH) - 29 milijardi dolara