Prvi objavljujemo Indeks ekonomskih sloboda! Pogledajte gdje je Hrvatska: Iza "velesila" Gane i Ruande

Ilustracije: Index

PREMA Indeksu ekonomskih sloboda za 2014. godinu, kojeg zajednički izdaju The Heritage Foundation i The Wall Street Journal, a za regiju objavljuje strateški partner Adriatic Institut za javnu politiku, Hrvatska se nalazi na 87. mjestu na svijetu!  Index.hr prvi u Hrvatskoj objavljuje rezultate Indeksa ekonomskih sloboda.

Hrvatska "sloboda" se pogoršala za 0,9 bodova pa smo na ljestvici pali za devet mjesta s obzirom na to da smo prošle godine bili na 78. mjestu na svijetu.

Ocjena ekonomske slobode u Hrvatskoj je 60.4, što je čini 87. slobodnom ekonomijom svijeta u Indeksu za 2014. godinu. Njezina ukupna ocjena je za 0.9 boda niža od prošlogodišnje s pogoršanjima u kontroli državne potrošnje, fiskalnoj slobodi, monetarnoj slobodi i slobodi poslovanja.

I dalje zaostajemo u regiji


Hrvatska nastavlja zaostajati za drugim ekonomijama u regiji, a njezina ukupna ocjena ostaje ispod regionalnog prosjeka.

Od zemalja regije najbolje stoji Mađarska na 51. mjestu, Albanija na 54. mjestu, Bugarska na 62. mjestu te Rumunjska na 62. mjestu. Iznad Hrvatske još su Crna Gora (68. mjesto) i Slovenija (74. mjesto). Srbija je zauzela 95. mjesto, a BiH 101. mjesto.

U tijeku 20-godišnje povijesti Indeksa, ocjena hrvatske ekonomske slobode poboljšala se za 12.4 bodova, sa značajnim bodovnim dobicima u tržišnoj otvorenosti, mjerenoj slobodom ulaganja, trgovinskoj slobodi i financijskoj slobodi. Ta poboljšanja, zajedno s većom regulatornom učinkovitošću koja su vođena popravcima u poslovnoj slobodi i monetarnoj slobodi omogućili su Hrvatskoj postepeno doseći nivo "umjereno slobodne" ekonomije od "represivne" u kojoj je bila prije 20 godina.

U oštroj suprotnosti, vladavina prava u Hrvatskoj se pogoršala i ostaje krhka, podcijenjena značajnom korupcijom koja se nastavlja. Dublje sustavne reforme za povećanje nezavisnosti pravosuđa su kritično potrebne kako bi osigurale nastavak napretka zemlje prema većoj ekonomskoj slobodi.

Hrvatska ekonomija je bila pogođena globalnom financijskom krizom i pretjeranim oslanjanjem na turizam. Spori tok privatizacije poduzeća u državnom vlasništvu sprječava rast.

Korupcija najveći problem

Najbolje ocjene Hrvatska je ostvarila na područjima monetarne slobode, slobode trgovine te slobode ulaganja, a najniže ocjene na području vlasničkih prava, slobode od korupcije i radne slobode.

VLADAVINA PRAVA



Bivši premijer i njegov zamjenik osuđeni su zbog korupcije 2012.g. Visoka razina korupcije u javnim tvrtkama, sveučilištima, sustavu javne nabave i zemljišno-knjižnim uredima i nedostatak smislenih reformi u pravosuđu nagovješćuju da Hrvatsko članstvo u EU 2013.g. neće donijeti neposredne koristi. Korupcija u pravosuđu nastavlja ugrožavati vladavinu prava. Sudski sistem je nezgrapan i neučinkovit, a zaostaci neriješenih predmeta uzrok su da poslovni sporovi ostaju neriješeni godinama.

VELIČINA DRŽAVE



Najviša stopa poreza na dohodak je 40%, a poreza na dobit 20%. Ostale poreze uključuju porez na dodatnu vrijednost (PDV) i trošarine. Ukupno porezno opterećenje doseže 32.6% ukupnog domaćeg proizvoda. Državna potrošnja ostaje nepromjenjiva na oko 43.0% ukupne domaće ekonomije. Hrvatska će početi uplaćivati u EU proračun 2013.g. Javni dug je oko 56% BDP-a.

REGULATORNA UČINKOVITOST



Postupak osnivanja poduzeća postao je manje tegoban, obuhvaćajući manje od 10 postupaka, međutim, za dobivanje neophodnih dozvola potrebno je 200 dana i košta više od četverostruke vrijednosti prosječnog godišnjeg dohotka. Usprkos stalnim reformnim nastojanjima, tržište rada ostaje relativno kruto. Državna potrošnja na subvencije naglo je porasla 2013.g. Država utječe na nivo cijena kroz još uvijek značajno prisustvo poduzeća u državnom vlasništvu.

OTVORENOST TRŽIŠTA



Hrvatska prosječna carinska stopa 2011.g. bila je 1.3%. Zemlja je postala EU članicom 1. srpnja 2013.g. Kompleksni zakonski i regulatorni sustav može biti izazovan za strane ulagače. Bankovni sektor je relativno dobro razvijen i otvoren za konkurenciju, iako je iznos nevraćenih kredita značajno porastao zadnjih godina. Privatizacija financijskog sektora je dobro napredovala sa samo jednom bankom koja je ostala u državnom vlasništvu.

Iznad Hrvatske "velesile" Gana, Ruanda...

Čak 114 zemalja analiziranih ove godine zabilježilo je napredak po ekonomskim slobodama u odnosu na prošlu godinu, dok tu Singapur, Švedska, Kolumbija, Poljska i Turska ove godine ostvarile najbolje rezultate u svojoj povijesti. Pogoršanja u ekonomskim slobodama zabilježilo je 59 zemalja, među kojima i Hrvatska, dok su četiri zemlje zadržale svoje prošlogodišnje pozicije.

Na samom vrhu ljestvice ekonomskih sloboda ove su se godine našli Hong Kong (90.1), Singapur (89.4), Australija (82), Švicarska (81.6) te Novi Zeland (81.2), a ljestvicu deset najslobodnijih zemalja popunjavaju još i Kanada, Čile, Mauricijus, Irska i Danska.

S druge strane, na dnu ljestvice našle su se Sjeverna Koreja (1.0), Kuba (28.7), Zimbabve (35.5), Venecuela (36.3) te Eritreja (38.5). Među deset zemalja s najmanjim ekonomskim slobodama još su se uvrstile i Iran, Demokratska republika Kongo, Turkmenistan, Istočni Timor te Republika Kongo.

Iznad Hrvatske na popisu zemalja s većim ekonomskim slobodama našle su se "velesile" poput Gvatemale, Ruande, Kazahstana, Rumunjske i Bugarske, Gane, Albanije, Makedonije..

Srdoč: Veliki i neodgovorni državni aparat s korupcijskom privatizacijom pogoduje onima koji su na vlasti

Hrvatska je i dalje ocijenjena represivnom u kategorijama ekonomske slobode koje obuhvaćaju vlasnička prava, slobodu od korupcije, državnu potrošnju i radnu slobodu. S ukupnih 60.4 boda od mogućih 100, Hrvatska je ocijenjena kao “umjereno slobodna ekonomija” svijeta, međutim na samoj granici s “uglavnom neslobodnim ekonomijama” (50-59.9).

U godinu dana, Hrvatska je pala sa 74. mjesta na 87. mjesto u Indeksu ekonomske slobode za 2014.g. u ukupnom svjetskom poretku, od ukupno 178 ocijenjenih zemalja. U regiji Europe, Hrvatska je pala za jedno mjesto, sa 35. na 36. mjesto od ukupno 43 ocjenjene zemlje u regiji Europe.

Ukupna ocjena Hrvatske niža je za 0.9 boda u odnosu na prošlogodišnju, s pogoršanjima u fiskalnoj slobodi (-6.0), radnoj slobodi (-3.0), kontroli državne potrošnje (-2.9), monetarnoj slobodi (-1.9) i slobodi poslovanja (-1.6). Hrvatska zaostaje za drugim ekonomijama u regiji, uključivsi Makedoniju (koja je najbolje ocijenjena u regiji), Albaniju, Bugarsku, Rumunjsku i Crnu Goru, a bolje je ocijenjena od Srbije i Bosne i Hercegovine. Ukupna ocjena Hrvatske ostaje ispod regionalnog prosjeka.

I dok su sve zemlje regije jugoistočne Europe ocijenjene represivnim u kategorijama vlasničkih prava i slobode od korupcije, druge zemlje se takmiče za dobivanje novih ulaganja kroz smanjenje veličine države, smanjenjem poreza i povećanjem svoje regulatorne učinkovitosti. 

Hrvatska ima najlošiju ocjenu radne slobode u istočnoj i jugoistočnoj Europi, što se odražava u visokoj razini nezaposlenosti u Hrvatskoj. Hrvatska sloboda poslovanja je relativno niža u usporedbi sa zemljama u regiji, a u financijskoj slobodi je podjednaka.

Iako je apsolutna ocjena Hrvatske u području fiskalne slobode relativno visoka, Hrvatska zaostaje za zemljama u regiji koje su značajno smanjile poreze na dohodak i dobit poduzeća te imaju puno niži PDV.

Hrvatska visoka ocjena monetarne slobode i trgovinske slobode ne odudara od zemalja u regiji. Sloboda ulaganja je jedina ocjena u kojoj je Hrvatska napredovala i u kojoj odudara od zemalja u regiji a odnosi se prvenstveno na slobodniji ulaz i izlaz kapitala, repatrijaciju dobiti te jednak tretman stranih i domaćih ulagača.

Autori Indeksa ističu da u društvu koje je ekonomski slobodno, moć donošenja odluka o ekonomiji je široko raspršena, a alokacija sredstava za proizvodnju i potrošnju se zasniva na slobodnom i otvorenom takmičenju, tako da svaki pojedinac ili tvrtka ima nepristranu mogućnost uspjeha.

U Hrvatskoj, moć donošenja odluka o ekonomiji je koncentrirana u nekoliko ekonomskih subjekata koij su u državnom vlasništvu ili vrlo usko surađuju s državom. Osim toga, sama država i navedeni subjekti zapošljavaju većinu građana u Hrvatskoj i time ograničavaju političku slobodu, slobodu govora i slobodu medija. Vjerujem da su naši građani postali svjesni da veliki i neodgovorni državni aparat, sa tvrtkama u državnom vlasništvu i korupcijskom privatizacijom pogoduje onima koji su na vlasti, a šteti svim građanima Hrvatske.

U Hrvatskoj, građani nisu ekonomski slobodni i zbog toga nemaju niti političke slobode. 

Hrvatska prije svega treba nezavisno pravosuđe, uz gostujuće suce i tužitelje iz zemalja sa snažnom vlavinom prava koji će bez sadašnjeg političkog utjecaja na pravosuđe moći procesuirati sve slučajeve korupcije koji do danas nisu riješeni. Uz njihovu pomoć, oduzeli bismo imovinu svim političarima i njihovim partnerima u kriminalu koji ne mogu dokazati da su imovinu stekli na legalan nacin (poštujući vladavinu prava) i uplatiti je u riznicu za povrat inozemnog javnog duga. 

Uz temelje nezavisnog pravosuđa i zaštitu privatnih vlasničkih prava, te smanjenjem poreza, smanjenjem državnog aparata i povećanjem slobode rada, Hrvatska bi se u relativno kratkom vremenu mogla pretvoriti u tigra jugoistočne Europe. U takvoj Hrvatskoj bi se građani usudili ulagati, postati poduzetnici, naći zaposlenje kod većeg broja poslodavaca koji bi se takmičili za nove zaposlenike i građani bi dosegli viši životni standard. Vjerujem da bi nova generacija mladih, koja sada želi napustiti Hrvatsku jer ne vidi budućnost u ovakvoj Hrvatskoj, rado ostala u zemlji u takvim, novim prilikama.

Nataša Srdoč
Suosnivačica i Predsjednica
Adriatic institut za javnu politiku
 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara