"Rat u Ukrajini nije gotov"
Foto:FAH
PRIMIRJE se zasad poštuje u istočnoj Ukrajini u subotu, nakon što su predstavnici Kijeva i proruskih pobunjenika potpisali sporazum o prekidu vatre u pokušaju okončanja rata koji je izazvao duboku krizu u odnosima između Rusije i Zapada.
Poštuje se odluka o primirju
Taj sporazum, na koji su pristali predstavnici dviju strana u Minsku u petak, uključuju razmjenu ratnih zrobljenika. Jedan separatistički čelnik je rekao da će taj proces početi kasnije u subotu, iako je ukrajinska strana kazala da se detalji još uvijek razrađuju.
Dvije strane i dalje su jako daleko od dogovora o budućem statusu područja pod kontrolom pobunjenika u istočnoj Ukrajini. Ni pobunjenici niti stanovnici tih područja ne očekuju da će primirje dugo trajati, ali zasad nema izvješća o teškom kršenju prekida vatre.
"Snage protutetorističke operacije podržavaju primirje i poštuju odluku vrhovnog zapovjednika", rekao je glasnogovornik ukrajinskog vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Anndrij Lisenko na brifingu u Kijevu.
Dobro izgleda, ali...
Separatistički zapovjednici u Donecku kažu kako ne vjeruju da je petomjesečni rat završen.
"Primirje zasad dobro izgleda, ali mi znamo da ga oni (ukrajinska strana) koriste samo kako bi dopremili još vojnika i streljiva i napali nas obnovljenom snagom", rekao je jedan pobunjenički zapovjednik poznat pod nadimkom Montana.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u subotu da će Moskva odgovoriti na nove sankcije ako joj ih Europska unija uvede zbog uloge u ukrajinskoj krizi. Europska unija načelno je u petak kasno navečer dogovorila dodatne mjere protiv Rusije, ali je naglasila da se one mogu suspendirati ako Moskva povuče svoje vojnike iz Ukrajine i ako bude poštovala primirje u istočnoj Ukrajini. Nove sankcije uključuju dodavanje još 24 osobe na popis ljudi kojima je zabranjen ulazak u EU i čija je imovina zamrznuta.
Slijedi reakcija
"Ako one (nove sankcije) budu uvedene, naravno da će uslijediti reakcija s naše strane", priopćilo je ministarstvo na svojim internetskim stranicama. Najavom novih sankcija čelnici EU-a "šalju izravan signal podrške onima u Kijevu koji se zauzimaju za rat i nezadovoljni su sastankom u Minsku (na kojemu je dogovoren prekid vatre u istočnoj Ukrajini)", priopćilo je rusko ministarstvo.
Veleposlanici 28 zemalja članica Europske unije potvrdili su u petak navečer u Bruxellesu nove gospodarske sankcije Rusiji jer je povrijedila suverenitet Ukrajine, unatoč sporazumu o prekidu vatre postignutom tijekom dana između ukrajinskih snaga i proruskih pobunjenika, rekli su diplomatski izvori.
Tekst bi trebao biti dorađen tijekom vikenda kako bi pisana procedura usvajanja mogla biti pokrenuta u ponedjeljak ujutro. Kada bude službeno prihvaćen, taj niz mjera stupit će na snagu vjerojatno u utorak, navode izvori.
Srbija nije neutralna
Srbija nije neutralna jer se odlučila za europski put i, unatoč dobrim vezama s Rusijom, opredijelila se da postane članicom Europske unije, poručio je u intevjuu beogradskom tisku njemački veleposlanik u Srbiji Heinz Wilhelm.
"Ne bih rekao da je Srbija neutralna. Srbija se nalazi u pregovaračkom procesu o članstvu u EU-u. Vaša država se odlučila za europski put i izabrala je da bude članica EU", rekao je njemački diplomat u intervjuu tabloidu "Kurir". Wilhelm je istaknuo kako, unatoč bliskosti koju Srbija s Rusijom temelji na povijesti, kulturi i vjeri, on drži da srbijanska vlada ima jasnu želju da postane članicom EU-a.
Njemački je diplomat podsjetio da je za siječanj iduće godine zakazan početak pregovaračkog procesa, te naglasio kako se "od zemlje kandidata i zemlje koja pregovara očekuje da podržava političke odluke koje donosi EU".
Srbija i Kosovo
U povodu otpočinjanja pregovora Beograda i Bruxellesa o članstvu u EU-u, Wilhelm je pohvalio napredak Srbije u dosadašnjem eurointegracijskom procesu, istaknuvši kao jedan od ključnih momenata "potpisivanje Bruxelleskog sporazuma" o normalizaciji odnosa sa Prištinom.
Wilhelm je naglasio da je organiziranjem konferencije u Berlinu za zapadni Balkan, njemačka vlada pokazala da cijeni tu regiju i želi je kao dio europske obitelji naroda.
Putin i Porošenko kažu da se prekid vatre općenito poštuje
Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko i ruski Vladimir Putin su potvrdili tijekom telefonskog razgovora da se prekid vatre potpisan u petak "općenito poštuje", naveli su u subotu ukrajinsko predsjedništvo i Kremlj.
"Dvojica predsjednika su utvrdili da se prekid vatre općenito poštuje. Oni su razgovarali o mjerama kako bi prekid vatre postao trajan", navelo je ukrajinsko predsjedništvo u priopćenju.
U Moskvi je Kremlj naveo da su dvije strane izrazile zadovoljstvo poštivanjem prekida vatre.
U telefonskom razgovoru dvojica predsjednika su razmijenili stajališta u sklopu konzultacija o povezanosti sporazuma udruživanja između Kijeva i Europske unije za članove Carinske unije bivših sovjetskih republika koju vodi Moskva.
Oni su također spomenuli pitanja "isporuke humanitarne pomoći stanovnicima Luhanska i Donecka", dva uporišta proruskih separatista na istoku Ukrajine, poprištu sukoba s ukrajinskim snagama.
Prvi ruski konvoj humanitarne pomoći prešao je rusko-ukrajinsku granicu krajem kolovoza, bez provjere Crvenog križa i odobrenja ukrajinskih vlasti. Kijev je tada ukazao na "izravnu invaziju".
Rat u Ukrajini nije završen
Dogovoreno je primirje za istočnu Ukrajinu. Ali mira ne može biti sve dok Rusija i dalje želi mijenjati granice, napominje u svom komentaru Bernd Johann za Deutsche Welle.
Čak i dok su u glavnom gradu Bjelorusije Minsku sukobljene strane pregovarale o primirju, u Istočnoj Ukrajini trajale su i dalje borbe. Uz snažnu rusku podršku pobunjenici su proteklih dana širili front prema strateški važnom Mariupolu južno od Donjecka. Pod takvim snažnim vojnim pritiskom Kijev je pristao na primirje. Za ljude koji su i dalje u tom poručju to je dobra vijest - ali i za vojnike ukrajinske vojske koja se brani.
Ukrajina nema izbora. Ona je zapravo kapitulirala pred ruskom nadmoći. Presnažno je sudjelovanje Rusije s tenkovima, raketama, i sve većim brojem vojnika. Cinično i lažno Kremlj i dalje poriče sudjelovanje. Ali da vodi rat protiv Ukrajine, to je u međuvremenu i dokumentirano. Ruski vojnici su zarobljeni a poginuli su pokopani na ruskim grobljima. Hrabri ruski mediji i Udruženje majki vojnika u međuvremenu su izvještavali o tome čak i u Rusiji.
Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko je s primirjem donio odluku u nuždi. Ali ona je razborita i nema alternative. Rat se vojnim putem ne može dobiti. Porošenko to zna i zbog toga on želi da prestane ubijanje. Ali Rusija za to ima i cijenu: Područja Donjecka i Luhanska ostaju u rukama pobunjenika. Prema želji Kremlja treba biti uspostavljena "sigurnosna zona" iz koje se ukrajinska vojska mora povući. Na taj bi način Rusija bila bliže svome cilju. Sukob bi mogao biti zamrznut a područje bi dugoročno bilo izuzeto od kontrole Kijeva.
Za pobunjenike i ruske specijalne snage primirje prije svega znači "predah". Oni mogu učvrstiti svoje položaje. I mogu se pregrupirati, možda čak za novi vojni napad na druga područja na istoku Ukrajine. U tom smislu postoji velika opasnost ako se primirje ne uspije pretvoriti u dugoročno mirovanje oružja.
NATO održava vojnu vježbu u Latviji nakon summita u Walesu
NATO je održao vojnu vježbu u subotu u Latviji praktički pokazavši spremnost čelnika NATO-a da brane baltičke države članice suočenim s nasrtljivom Rusijom.
NATO summit u Walesu je u petak odlučio formirati nove snage za brzu reakciju i pojačati vježbe u istočnoj Europi u reakciji na ruske akcije u Ukrajini.
Saveznici na Baltiku strahuju kako bi ruski predsjednik Vladimir Putin moga o upotrijebiti isti razlog koji je rabio da bi objasnio intervenciju na Krimu - obranu onih koji govore ruski - da bi opravdao napad protiv jedne od zemalja NATO-a na Baltiku koje isto tako imaju manjine koje govore ruski.
U petak noću oko 500 padobranaca sletilo je u zračnu luku Lievarde oko 60 km od latvijskog glavnog grada Rige zajedno sa stotinama vozila i zrakoplovima budući da vježba Čvrsto koplje simulira raspoređivanje vojnika i opreme NATO-a u zemlji u kriznom stanju.
Ukupno 2000 vojnika iz devet zemalja izvode vježbe u pet zemalja, Njemačkoj, Estoniji, Latviji, Litvaniji i Poljskoj od 2. do 8. rujna.
"Želimo uvjeriti naše ljude da smo sposobni zaštiti ih", rekao je general Hans-Lothar Domrose, zapovjednik NATO-va vojnog zapovjedništva u Brunnsumu u Nizozemskoj.
"Sigurno da osim toga šaljemo jasnu poruku svakome koji želi ugroziti NATO da to nije ono što treba činiti. NATO će uvijek braniti i štititi svoje ljude", rekao je Domrose novinarima u Rigi.
Kako bi se pokazala NATO-va predanost obrani članica saveza druge vježbe će slijediti Čvrsto koplje u Njemačkoj, Norveškoj, Ukrajini i Poljskoj ove jeseni.
Zamjenik zapovjednika kopnenog zapovjedništva NATO-a general pukovnik Ed Davis je rekao u petak da je NATO-va odluka da stvori nove snage za brzu reakciju prekretnica, preusmjeravanje na obranu teritorija zemalja članica nakon više od desetljeća operacija u Afganistanu.
Rekao je kako pojedinosti snaga za brzu reakciju još treba razraditi. Predvodnik tih snaga bi trebalo biti 4000 do 5000 vojnika sposobnih za raspoređivanje u roku od 48 sati diljem Saveza.
"Trebaju biti relativno lake snage. Trebaju biti snage koje uspijevaju, rade na temelju obavještajnog rada i pokretljivosti, i preciznosti za razliku od čekanja na vojnu silu. To su pokretljive, precizne, obavještajno vođene snage koje se brzo mogu rasporediti", rekao je Davis Reutersu.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati