Sindikati: Rast BDP-a je veći od očekivanog, ali manji od potrebnog

Sindikati: Rast BDP-a je veći od očekivanog, ali manji od potrebnog

Foto: FAH

SINDIKATI ocjenjuju da  je rast BDP-a od 1,2 posto u drugom tromjesečju viši od očekivanog, ali manji od potrebnog, a za veći rast potrebne su strukturne reforme i drugačija gospodarska politika.

Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević ističe kako je Vlada ipak uspjela zaustaviti eroziju gospodarstva.

"Ako smo kritizirali Vladu za 12 kvartala pada BDP-a, onda bi bilo nekorektno tvrditi da je ovaj rast samo rezultat utjecaja vanjskih čimbenika, pa se nećemo libiti uvjetno odati priznanje Vladi da je uspjela zaustaviti eroziju gospodarstva", rekao je.

Pozitivnim smatra to što je na gospodarski rast utjecala potrošnja kućanstava, koja je u proteklim godinama pala za više od 20 posto.

Međutim, upozorava Matijašević, to je tek početak jer su za daljnji rast "odlučno i bez odlaganja" potrebne reforme porezne politike i rasterećenje gospodarstva, kao i zahvati u bankarskom sektoru.

Sever: Treba nam barem 3 posto rasta

Rast BDP-a viši je od očekivanog ali manji od potrebnog, ocjenjuje predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

"S obzirom na veliku zaduženost, Hrvatskoj je za servisiranje kredita potreban rast BDP-a od minimalno 3 posto. Ovaj rast je bolji nego da smo u negativi, ali svaki rast BDP-a koji je ispod 3 posto samo produbljuje tešku situaciju u kojoj se Hrvatska nalazi", kaže Sever.

S obzirom na hrvatske mogućnosti, rast BDP-a mogao bi biti veći kada bismo imali sposobne ljude na vlasti, spremne provesti promjene u gospodarskoj politici, koja se neće temeljiti na uslužnim djelatnostima nego na industrijskoj proizvodnji, dodao je.

Ribić: Bez drugačije politike se ne mogu riješiti problemi

Svaki pozitivan trend bolji je od negativnog, ali 1,2 posto rasta BDP-a je premalo da bi se riješio ijedan od krucijalnih hrvatskih ekonomskih problema, smatra predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić.

"Bez rasta od tri ili četiri posto, bez bitno drugačije ekonomske politike ne mogu se riješiti teški problemi u kojima hrvatski građani žive", kazao je Ribić.

Uvjeren je da će taj podatak biti korišten u propagandne svrhe kao veliki uspjeh, pa poručuje da to treba usporediti s tisućama mladih ljudi koji odlaze u inozemstvo, s očajem i bijedom umirovljenika i omjerom zaposlenih i umirovljenika.

Podsjeća da je rast BDP-a prije krize bio 4,5 ili sedam posto, da je u Kini, primjerice, sedam do 10 posto, a u SAD-u je sada pet posto. Takav rast je u razvijenoj ekonomiji SAD-a spektakularan, ali Amerika je vodila sasvim drugu ekonomsku politiku od one koju nama vodi Njemačka, a to je "stiskanje i rezanje", zbog čega je došlo do zamrzavanja ekonomije, ističe Ribić.

Novosel: Je li im se jednostavno posrećilo?

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel ocjenjuje kako su na porast BDP-a očito utjecali realizacija i povlačenje sredstava u mnogim započetim EU projektima, povećana potrošnja tijekom turističke sezone, kao i porast izvoza koji ima najveći utjecaj na rast BDP-a.

Ostaje pitanje, dodaje, jesu li te tri činjenice rezultat Vladinih mjera i onoga o čemu govori "vječni optimist" potpredsjednik Vlade Branko Grčić ili se "jednostavno posrećilo".

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara