Foto: Index

JAVNI dug Grčke trenutno iznosi 323 milijarde eura, a po svemu sudeći, vjerovnici će se morati odreći većeg dijela tog iznosa.

Najveći udio u europskom dugu imaju zemlje članice eurozone na koje otpada ukupno 60 posto duga. Eurozona je kroz Europski fond za financijsku stabilnost Grčkoj posudila 141,8 milijardi eura, te još dodatnih 52,9 milijardi, kroz poseban zajam za Grčku.

Najveći vjerovnik je Njemačka, koja je preko europskog programa pomoći i banaka Grčkoj plasirala ukupno 68,2 milijarde eura.

Na drugom mjestu Francuska

Slijedi Francuska s ukupnim iznosom zajmova od 43,3 milijarde eura. Iako će vjerojatno dobar dio tog duga biti otpisan, za snažno Njemačko gospodarstvo to ne bi trebao biti problem te se ne očekuju dugoročne negativne posljedice.

Otpis duga mogao bi predstavljati problem za Španjolsku i Italiju. Talijanski porezni obveznici i banke plasirali su Grčkoj 38,4 milijarde eura. Kako i sami imaju problema s javnim dugom, a i gospodarstvo im se tek počelo oporavljati, nisu baš u situaciji da dijele novac drugim zemljama.

Španjolska, koja je uspješno provela reforme i ima snažan gospodarski rast u posljednje vrijeme, još uvijek ima visoku stopu nezaposlenosti posudila je Grčkoj 25 milijardi eura, te bi im otpis dijela duga svakako bio značajan teret.

Otpis duga na teret malih zemalja

Otpis duga bi predstavljao poseban problem za male zemlje, koje nemaju velike apsolutne iznose plasmana, ali im oni čine visoki udio u bruto društvenom proizvodu.

Slovenija se tako već "oprostila" od svojih 1,4 milijarde eura što im je 3,9 posto BDP-a, a u još težoj situaciji je Malta kojoj Grčka duguje 400 milijuna eura, što im je 5 posto BDP-a.

Daljnji tog pregovora o dugu Grčke vrlo je teško predvidjeti. Europska unija ostala je šokirana rezultatima referenduma na kojem su Grci odbacili zahtjeve vjerovnika, te je za utorak navečer sazvan sastanak eurozone na kojem će se raspravljati o rezultatima referenduma.