Screenshot: YouTube

SLOŽENI politički i izborni sustav Bosne i Hercegovine temeljen na etničkoj ravnoteži opet je odgodio uspostavu izvršne vlasti u Federaciji BiH, a time neizravno i na državnoj razini, unatoč naporima stranaka koje su lani dobile najviše glasova, da se postupak maksimalno ubrza.

Dom naroda parlamenta Federacije BiH tako je tek djelomice konstituiran i to na sjednici koja je u četvrtak počela tek u večernjim satima. Razlog kašnjenja je što se cijeli dan čekalo da Središnje izborno povjerenstvo i sud BiH raspetljaju pritužbe na postupak izbora zastupnika te da potvrde njihove mandate.

Izostao dogovor među srpskim zastupnicima

Iako je uspostava vlasti najavljivana kao gotova stvar sjednica je ipak prekinuta nešto prije ponoći kada se pokazalo da nema dogovora među zastupnicima srpske nacionalnosti o tome tko bi ih predstavljao u izvršnoj vlasti.

Izabrana je nova predsjedateljica Doma naroda i na toj će dužnosti biti Lidija Bradara iz HDZ BiH, a bošnjački dopredsjednik bit će Jasenko Tufekčić iz Stranke demokratske akcije (SDA).

Srpski dopredsjednik nije imenovan jer u nacionalnom klubu zastupnika srpske nacionalnosti dogovor nije postignut. Time su blokirali i imenovanje predsjednika i dva dopredsjednika FBiH jer jedan od njih, po ustavu, također mora biti Srbin.

Za razliku od klubova hrvatskog i bošnjačkog naroda gdje je situacija jasna i gdje HDZ BiH, odnosno SDA i Demokratska fronta (DF) imaju jasne većine pa tako mogu bez poteškoća imenovati kandidate hrvatske, odnosno bošnjačke nacionalnosti, u klub Srba imenovano je tek 13 od ustavom predviđenih 14 zastupnika.

Izborni zakon bez odgovora

Rezultat je to činjenice da u skupštinama županija iz kojih se biraju zastupnici za Dom naroda jednostavno nije bilo dovoljno izabranih zastupnika srpske nacionalnosti. Izborni zakon nije predvidio kako takvu situaciju riješiti.

Među 13 izabranih zastupnika relativnu većinu ima Socijaldemokratska partija (SDP) BiH čijih je šest članova dobilo mandat u klubu Srba.

Iako je šest ruku dovoljna većina potrebna za predlaganje i izbor kandidata, SDP BiH u tome nije želio sudjelovati jer nije dio nove vladajuće većine.

Kandidata je pak predložio DF i to je bio Slobodan Šoja, povjesničar i bivši diplomat, no nije dobio dovoljnu potporu unutar kluba.

Entitetski ustav i zakoni pak predviđaju da se predsjednik i dopredsjednici FBiH biraju "u paketu" pa nije bilo ni prilike da se Dom naroda očituje o izboru kandidata HDZ BiH i SDA Marinka Čavare i Melike Mahmutbegović.

Nastavak sjednice 22. siječnja

Federalni ustav također određuje predsjednika i dopredsjednike kao nositelje izvršne vlasti koje imenuju mandatar za sastav nove entitetske vlade pa sve to ostaje na čekanju dok se ne riješe problemi među srpskim zastupnicima, a stara vlada predvođena SDP-om za to vrijeme nastavlja vladati.

Novi pokušaj razrješavanja ove krize očekuje se 22. siječnja za kada je najavljen nastavak prekinute sjednice Doma naroda.

HDZ BiH ranije je uvjetovao izbor novog Vijeća ministara BiH uspostavom nove izvršne vlasti na razini FBiH.

Zvizdić kandidat za mandatara

Iako je kandidat za mandatara poznat jer je SDA za tu dužnost još početkom siječnja predložila Denisa Zvizdića njemu Predsjedništvo BiH još nije i službeno povjerilo mandat.

Predsjedatelj Zastupničkog doma parlamenta BiH Šefik Džaferović u četvrtak je izjavio kako unatoč trenutačnim problemima očekuje da će to biti učinjeno najkasnije idućeg tjedna.

"Vjerujem da ćemo na sjednici Zastupničkog doma zakazanoj za 29. siječnja biti u prilici izjasniti se o povjerenju Zvizdiću kao mandataru", kazao je Džaferović.

Ako njegovo imenovanje potvrdi Zastupnički dom, Zvizdić ima rok od trideset dana da predloži ministre koji opet kao tim moraju dobiti potvrdu u parlamentu.