Foto: AFP

ŠANSE da se na ovotjednom EU summitu postigne konsenzus oko pravog pristupa rješavanju dužničke krize u Europi ionako su vrlo male, a postale su još i manje nakon što su češka vlada i bugarska centralna banka otvoreno ustale protiv prijedloga o formiranju bankovne unije.

Promjene u sustavu bankovne supervizije na razini EU jedna je od glavnih tema na summitu koji danas počinje u Bruxellesu. Dok jedni misle kako je to važan dio plana rješenja krize, drugi, poput Velike Britanije, smatraju kako će stroža bankarska pravila na razini EU-a zemljama oduzeti dio suvereniteta i naštetiti njihovim ekonomijama. Britaniji se, baš kao i kad je u pitanju bilo protivljenje fiskalnoj uniji, pridružila Češka.

Češki premijer Petr Nečas kazao je kako njegova vlada neće prihvatiti prijedloge koji su dosad "stavljeni na stol". "Neki prijedlozi poput onog o bankovnoj uniji mogli bi imati izrazito negativan utjecaj na češku ekonomiju. Smatram da po tom pitanju na ovom summitu neće doći do nekih važnih zaključaka", rekao je Nečas, prenosi Reuters.

Guverner bugarske centralne banke Ivan Iskrov izrazio je zabrinutost zbog prijedloga da se bankovna supervizija proširi na razini EU-a, a ne samo eurozone, naglasivši kako će se male zemlje teško složiti s tim. S obzirom na to da su banke u manjim zemljama, pogotovo na jugoistoku Europe, u pravilu u vlasništvu većih banaka sa Zapada Europe, postoji zabrinutost da bi strože pravila, posebno ona o većim kapitalnim rezervama, mogla značiti povlačenje kapitala iz podružnica na istoku Europe. Na taj način bi tamošnjim ekonomijama bio značajno otežan pristup potrebnom kapitalu.

"Vrlo je bitno za zemlje koje ne koriste euro, poput nas, da se ovi prijedlozi tiču samo zemalja eurozone", zaključio je Iskrov.