Foto: Guliver image/Getty images

IZNENAĐUJUĆE i povijesno odreknuće starog pape i izbor novoga te hrabrost Edwarda Snowdena koji je svijetu otkrio zapanjujuće globalne razmjere nadzora osobnih komunikacija obilježili su godinu na izmaku u svijetu, koji je i ove godine doživio uobičajenu količinu ratnih razaranja, terorizma, prirodnih katastrofa i ljudskih nevolja.

Prije nego što će se na međunarodnoj sceni pojaviti bivši nadbiskup Buenos Airesa Jorge Mario Bergoglio koji će kao "narodni papa", kako ga opisuje časopis Time koji mu je dodijelio titulu osobe godine, rekordnom brzinom osvojiti srca milijuna, i vjernika i onih koji su digli ruke od Crkve, svijet je uzdrmalo odustajanje od službe Benedikta XVI., prvo odreknuće od papinstva u modernoj povijesti. Joseph Ratzinger objavio je, na iznenađenje Vatikana i svih ostalih, da više nema snage za iznimno zahtjevnu ulogu Petrova nasljednika.

Druga važna priča 2013. godine počela je odlukom jednog malog čovjeka, nekoć anonimnog obavještajnog analitičara Edwarda Snowdena da žrtvuje ugodan život na Havajima i medijima otkrije povjerljive dokumente o globalnom sustavu nadzora što ga je provodila američka tajna služba. Za neke heroj, a za SAD izdajica, taj 30-godišnjak dobio je politički azil u Rusiji, a posljedice njegova otkrića osjećat će se još dugo.

Svijet koji su 2013. napustili junak borbe protiv aparthejda i prvi crni predsjednik Južnoafričke Republike Nelson Mandela, bivša britanska premijerka Margaret Thatcher i karizmatični predsjednik Venezuele Hugo Chavez, ove je godine sa zebnjom pratio poznata svjetska krizna žarišta, ponajviše duboko podijeljeni Egipat te Siriju koja je u posljednji tren izbjegla američku intervenciju.

Zemlju ni ove godine nisu zaobišle prirodne katastrofe poput supertajfuna koji je na Filipinima odnio tisuće života i neobična kiša meteora nad Rusijom, a pamtit će se i teška željeznička nesreća u Španjolskoj, najgora u povijesti te zemlje.

Isusovac zamijenio profesora na čelu Katoličke crkve

Papa Benedikt XVI. šokirao je svijet kada je početkom veljače objavio da se odriče službe, što je bio tek drugi takav slučaj u povijesti Katoličke crkve, prvi nakon 600 godina. Kardinali i novinari okupljeni na konzistoriju toga 11. veljače šutke su i u nevjerici slušali kako Papa govori da zbog poodmakle dobi više nema snage da na "prikladan način obnaša papinsku službu".

Na konklavama u ožujku, u petom krugu izbora za njegova nasljednika na čelu Svete Stolice, iznenađujuće je pobijedio kardinal iz Buenos Airesa Jorge Mario Bergoglio, predstavnik najmnogoljudnijeg, južnoameričkog dijela katoličke zajednice. Ne hajući mnogo za crkvene insignije i udobnost, njegujući najizravniji mogući kontakt s vjernicima, prvi južnoamerički papa ubrzo je stekao popularnost koja dijelom nadmašuje i oduševljenje koje je pratilo Karola Wojtylu.

Na čelo crkve s 1,2 milijarde sljedbenika došao je u trenutku kad je ta institucija proživljavala duboku krizu zbog pedofilskih skandala, pada broja vjernika, skandala u Vatikanskoj banci i curenju dokumenata vatikanske birokracije.

Izabravši ime po svetome Franji Asiškome, argentinski jezuit dao je jasno do znanja kakvu Crkvu želi. "On je bio siromašan čovjek, jednostavan, kakvu bismo i crkvu željeli, siromašnu, za siromašne", rekao je papa koji od prve pojave na balkonu bazilike svetog Petra nastupa kao skroman, ali odlučan poglavar.

Franjo poziva Crkvu da manje vodi računa o hijerarhiji, a više o potrebitima, a propituje crkvene interpretacije homoseksualizma i kapitalizma pa je u rekordnom roku promijenio javnu sliku papinstva.

Za prvo putovanje izvan Rima izabrao je talijanski otok Lampedusu i susret s afričkim imigrantima kojima je ta najjužnija točka starog kontinenta sigurno utočište na riskantnom putovanju morem prema boljem životu u zapadnoj Europi. Prvi inozemni posjet bio je Brazil gdje je Franjo sudjelovao na okupljanju katoličke mladeži iz svih dijelova svijeta i posjetio favelu u Rio de Janeiru, simbol siromaštva i kriminala u zemlji koja troši milijarde dolara na pripremu svjetskog nogometnog prvenstva 2014. i Olimpijskih igara 2016.

"Ako je osoba homoseksualac i traži Boga, i ima dobru volju, tko sam ja da mu sudim?" jedna je od izjava po kojoj će se pamtiti prva godina pontifikata novoga pape i dosad najblaža izjava nekog poglavara Katoličke crkve o toj seksualnoj manjini.

Snowden otvorio Pandorinu kutiju globalnog prisluškivanja

Za Edwarda Snowdena, obavještajnog analitičara srednjeg ranga u uredu Nacionalne sigurnosne agencije (NSA) na Havajima, svijet je saznao 9. lipnja kad je u medijima progovorio o Prizmi, tajnom programu za praćenje telefonskih razgovora građana i njihovih aktivnosti na internetu.

"Programi koji se provode u tajnosti, nelegitimno, oni su problem. Pokazuju opasnu normalizaciju "mračne vladavine" u kojoj se odluke s dalekosežnim posljedicama za građane donose bez ikakva građanskog nadzora", rekao je tada Snowden Washington Postu.

I globalne internetske tvrtke poput Googlea, Yahooa i Microsofta surađivale su u nadzoru koji je izazvao ozbiljnu zabrinutost za zaštitu privatnosti građana diljem svijeta. No poseban udarac vjerodostojnosti SAD-a bilo je otkriće da su prisluškivani i njegovi najbliži saveznici, poput njemačke kancelarke Angele Merkel.

Američki predsjednik Barack Obama branio je program kao nužno oružje za zaštitu nacionalne sigurnosti i borbu protiv terorizma, ali je najavio strožu kontrolu nad radom NSA. Obama smatra da je Snowden uzrokovao "nepotrebnu štetu", ali ne želi izravno reći hoće li tom bjeguncu pred američkim pravosuđem ponuditi amnestiju.

Obavještajci i istražitelji kažu da možda nikada neće saznati koje je sve tajne dokumente Snowden, koji je nakon višetjednog čekanja na moskovskom aerodromu dobio privremenu rusku vizu, uzeo iz vladinih kompjutora prije nego što je napustio SAD, jer ured NSA na Havajima nije bio opremljen programom koji agenciji omogućuje da prati kojim dijelovima kompjutorskog sustava "operiraju" njezini zaposlenici.

Sirija blizu strane intervencije, Egipat blizu građanskom ratu, Iran bliže Zapadu

Bašar al-Asad prešao je u kolovozu "crvenu liniju" koju mu je zadao predsjednik Barack Obama pošto je više stotina ljudi poginulo u kemijskom napadu sirijskog režima na predgrađe Damaska. Američka intervencija nekoliko je tjedana visjela u zraku. Sirijski se režim izvukao pristavši do 31. prosinca odreći se najosjetljivijeg dijela svog kemijskog arsenala, a nekoliko zemalja predvođenih SAD-om sudjelovat će u složenoj operaciji uništenja sastojaka za proizvodnju bojnih otrova, pod nadzorom UN-ove agencije za zabranu kemijskog oružja, ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za mir.

Sukob u Siriji ulazi u treću godinu, dosad je odnio više od 110.000 života i ni izbliza mu se ne nazire kraj unatoč cjelogodišnjim naporima međunarodne zajednice da organizira mirovnu konferenciju Ženeva II. Asad ističe da će na skupu sudjelovati bez unaprijed postavljenih uvjeta, a glavne oporbene skupine ne žele u Ženevu ako se sirijski predsjednik unaprijed ne obveže na odlazak s vlasti.

Teški pregovori Irana i šest svjetskih sila o spornom iranskom nuklearnom programu urodili su u studenome prijelaznim sporazumom kojim se Teheran obvezao obustaviti obogaćivanje uranija, najosjetljiviju nuklearnu aktivnost, i dopustiti inspekcije svojih atomskih postrojenja u zamjenu za ublažavanje međunarodnih sankcija koje su iransko gospodarstvo bacile na koljena. Iako cjeloviti sporazum o okončanju desetogodišnjeg spora tek treba postići, prijelazni dogovor ocijenjen je povijesnim jer je uklonio neposrednu izraelsku prijetnju napadom na iranske atomske instalacije, zbog koje je Bliski istok bio izložen riziku novoga regionalnog rata.

Smekšavanju odnosa sa Zapadom znatno je pridonio kolovoški izbor novog, umjerenog predsjednika Hasana Rohanija koji je zamijenio tvrdolinijaša Mahmuda Ahmadinedžada. Rohani je čak telefonski razgovarao s američkim predsjednikom Barackom Obamom, što je presedan u odnosima dviju zemalja koje su prekinule diplomatske odnose nakon iranske islamske revolucije 1979. i talačke krize u američkom veleposlanstvu u Teheranu.

U Egiptu se sudi svrgnutom predsjedniku i čelniku Muslimanskog bratstva Mohamedu Mursiju zbog poticanja na nasilje tijekom lanjskih kairskih prosvjeda protiv vlasti. Većina čelnika bratstva uhićena je nakon što je vojska 3. srpnja svrgnula Mursija i potom se krvavo obračunala s pristašama te islamističke stranke koji su u dva prosvjedna kampa tjednima zahtijevali oslobađanje izabranog šefa države.

Uobičajeno "aktivno" bilo je i u Sjevernoj Koreji koja je u veljači navodno izvela podzemni nuklearni pokus, u travnju lansirala raketu sa svojim prvim satelitom što je izazvalo oštru reakciju UN-a i potaknulo rast napetosti u regiji, a na samom kraju godine mladi sjevernokorejski lider Kim Jong-un pogubio je svoga tetka "za primjer drugima" u namjeri učvršćivanja vlasti.

Sjedinjene Države šokirao je u travnju bombaški napad na bostonski maraton. Čečenska braća Džohar i Tamerlan Carnajev svojom su bombom usmrtili troje i ranili više od 260 ljudi. Najveća operacija lova na ljude u američkoj policijskoj povijesti završila je ubojstvom Tamerlana i teškim ranjavanjem i uhićenjem njegova mlađeg brata.

Ukrajina skrenula na Istok, Putin amnestijom popravlja ugled

Ukrajinu su u prosincu potresli najmasovniji prosvjedi od Narančaste revolucije 2004. zbog odluke predsjednika Viktora Janukoviča da zaustavi približavanje EU-u i okrene se Rusiji. Stotine tisuća prosvjednika predvođenih oporbenim čelnikom i svjetskim boksačkim prvakom Vitalijem Kličkom na središnjem kijevskom Trgu neovisnosti tjednima traže ostavku Janukoviča i raspisivanje prijevremenih izbora. Optužuju ga da želi "prodati" zemlju Rusiji koja, pak, nastoji privoliti Kijev da uđe u carinsku uniju s Rusijom, Bjelorusijom i Kazahstanom.

Ignorirajući njihove zahtjeve, Janukovič je otputovao u Moskvu i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom potpisao gospodarske sporazume vrijedne 15 milijarda dolara koji će spasiti posrnulo ukrajinsko gospodarstvo. Putin je ocijenio da je to čin bratske ljubavi prema ukrajinskom narodu, a ne pokušaj da se bivša sovjetska republika s 46 milijuna stanovnika, koja graniči s četiri članice Unije i glavni je tranzitni pravac ruskog plina prema Europi, odmakne od Bruxellesa.

Prva godina trećeg Putinova predsjedničkog mandata ostat će zapamćena po amnestiji što ju je krajem 2013. proglasio za oko 10.000 zatvorenika, među njima i članice punk skupine Pussy Riot i aktiviste Greenpeacea. Prvi čovjek Kremlja pomilovao je i bivšeg naftnog tajkuna i političkog suparnika Mihaila Hodorkovskog, koji je osam mjeseci prije isteka desetogodišnje kazne za utaju poreza pušten iz strogog zatvora na sjeveru Rusije. Politički analitičari ocjenjuju da Kremlj tako nastoji ublažiti međunarodne kritike o nepoštivanju ljudskih prava i popraviti ugled uoči Zimskih olimpijskih igara u Sočiju 2014.

Kineska renesansa

Ove godine završena je tradicionalna smjena generacija u vodstvu kineske partije i države koja se odvija svakih deset godina. Najmnogoljudnija zemlja svijeta dobila je novog vođu - Xija Jinpinga. Službeni je Peking stanovništvu zemlje obećao uravnoteženi rast, borbu protiv ukorijenjene korupcije, veća izdavanja za socijalne potrebe i poboljšavanje kvalitete okoliša, što će zajedno dovesti do višeg standarda. Mnogi se Kinezi nadaju da će Xi u donijeti promjene u zemlji koja je postala drugom ekonomijom svijeta, ali je obilježena sve većom razlikom između bogatih i siromašnih, korupcijom, uništavanjem okoliša i usporavanjem ekonomskog rasta. U vanjskoj politici Xija čekaju napetosti u odnosima sa Sjedinjenim Državama, Japanom i problematično savezništvo sa Sjevernom Korejom. Xi je u svom prvom govoru kao šef države najavio kinesku renesansu. "Nastavit ćemo se boriti za kineski socijalizam i veliku renesansu kineske nacije", kazao je Xi, koji bi na čelu države trebao biti dva petogodišnja mandata.

Supertajfun pogodio Filipine, Rusiju zasula kiša meteora

Oko 10.000 ljudi poginulo je početkom studenoga na Filipinima i Vijetnamu u naletu tajfuna Haijana, jednoj od najrazornijih oluja u povijesti. Vjetar koji je puhao brzinom od 313 kilometara na sat uništavao je sve što mu se našlo na putu. Preživjeli tu katastrofu uspoređuju s tsunamijem jer je većina ljudi stradala od vode pune ruševina i krhotina što je rušila kuće. Raseljeno je 330 tisuća ljudi, a ukupno ih 4,3 milijuna još ovisi o međunarodnoj pomoći u koju su se uključile brojne međunarodne organizacije, vlade i slavne osobe poput Beyonce, Eminema, Boba Dylana, U2 i Madonne.

Kao u kakvom futurističkom filmu probudili su se mještani ruskog Čeljabinska 15. veljače kada ih je zasula kiša meteora, a silina oslobođene energije porazbijala prozore i zasula ih slomljenim staklom, ozlijedivši tisuću. Vatrena lopta zasjala je nad horizontom ostavivši za sobom dugačak bijeli trag, a stanovnici toga grada 1500 kilometara od Moskve čuli su više eksplozija, vidjeli blještavu svjetlost i osjetili udarni val. Taj neobičan događaj potaknuo je različite teorije urote, poput one da je riječ o američkome napadu tajnim oružjem, ali su znanstvenici odgovorili da su to "gluposti". Udari meteorita rijetki su u Rusiji, ali za jedan takav vjeruje se da je 1908. uništio područje od više od 2.000 četvornih kilometara u Sibiru.

Španjolsku je u srpnju u crno zavila pogibija 79 osoba u teškoj željezničkoj nesreći kraj jednog od najvećih katoličkih svetišta Santiaga de Compostele. Još 143 putnika ozlijeđena su kada je nekoliko vagona iskočilo iz tračnica zbog prevelike brzine od 220 kilometara na sat na dijelu pruge gdje je brzina ograničena na 80 kilometara. Strojovođa koji je skrivio najtežu željezničku nesreću u povijesti Španjolske optužen je za ubojstvo iz nehata pošto je priznao da mu se u trenutku sudara dogodio "trenutak nepažnje", a tvrtka koja upravlja željezničkom mrežom utvrdila je da se nesreća mogla spriječiti.

Svijet bez Madibe, Željezne lady i Comandantea

Svijet su u 2013. napustili velikani međunarodne politike Nelson Mandela i Margaret Thatcher.

Početkom prosinca umro je Nelson Mandela, ikona borbe protiv aparthejda i kasnije vođa svejužnoafričke pomirbe, najslavniji politički zatvorenik koji je u zatvoru proveo gotovo tri desetljeća i kao prvi crni predsjednik Južnoafričke Republike oprostio dojučerašnjim ugnjetavačima i protivnicima i pružio im ruku. Južnoafrička Republika postala je "središte svijeta" jer su se na višednevnoj komemoraciji okupili visoki dužnosnici i čelnici iz cijeloga svijeta, a stotine tisuća Južnoafrikanaca plesom i pjesmom slavilo život Mandele koji je umro u 95. godini nakon šestomjesečne borbe s bolešću te životne borbe protiv nepravde koja ga je stajala 27 godina provedenih u zatvoru. Karizmatični dobitnik Nobelove nagrade za mir pokopan je uz članove obitelji u rodnom selu Qunuu, u grob u kojem počivaju njegovi roditelji i troje djece.

Baš kao i za života, željezna lady britanske politike koja je od moždanog udara umrla u 87. godini, i u smrti je ostala predmet idealiziranja i osporavanja. Štovatelji prve žene na čelu britanske vlade smatraju da s radi o jednoj od najvećih Britanki, zaslužnoj za gospodarski rast i pozicioniranje zemlje kao svjetske sile, a kritičari joj ne mogu oprostili nemilosrdnu politiku slobodnog tržišta, sukobe sa sindikatima i radnicima te privatizaciju državnih tvrtki. Konzervativna premijerka, na vlasti od 1979. do 1990., koja je pobijedila u ratu za Falklandske otoke, ispraćena je iz londonske katedrale svetog Pavla na pokop uz vojne počasti.

Venezuelski predsjednik Hugo Chavez, jedan od najeksponiranijih, najglasnijih i najkontroverznijih lidera u Latinskoj Americi umro je u ožujku u 58. godini nakon dvogodišnje borbe s karcinomom. Njegova je smrt rastužila milijune ljudi u zemlji, mahom sirotinju koji ga je voljela jer je velik dio nacionalnog bogatstva zarađenog naftom preusmjerio u masovne socijalne programe za siromašne. Tuga je zato bila nešto manja u poslovnim krugovima. Venezuelske su ga vlasti htjele balzamirati kao Lenjina, ali nisu stigle zbog prekasne reakcije. Na pogrebu samozvanog socijalista 21. stoljeća okupilo se tridesetak šefova država, među ostalima tadašnji iranski predsjednik Mahmoud Ahmadinedžad i kubanski čelnik Raul Castro. Chavez je za nasljednika odredio svoga potpredsjednika Nicolasa Maduru koji je u travnju pobijedio na predsjedničkim izborima i obećao nastavak "revolucionarnog" puta svog mentora.

Britaniji stigao kraljević, znanstvenicima Božja čestica

Oduševljenje Britanaca i simpatizera monarhije diljem svijeta izazvalo je u srpnju rođenje princa Georgea, sina princa Williama i Kate Middleton. Princ George Alexander Louis treći je u nasljednom redu za britansko prijestolje nakon djeda Charlesa i oca. U danima uoči porođaja medijska je histerija dosegla vrhunac. Dolazak na svijet budućeg nasljednika britanske krune iščekivala je sva sila novinara, fotoreportera i kamermana danima utaborena pred londonskom bolnicom St. Mary"s, društvene su mreže brujale, a trgovine bile prepune prigodne odjeće za novorođenčad. Krštenje u kraljevskoj kapelici palače St. James, na kojem su bili samo članovi dviju užih obitelji, pokazalo je da će roditelji Kate i William budno čuvati privatnost djeteta rođenog da postane kralj.

Iako će za konačnu potvrdu postojanja "Božje čestice" trebati još neko vrijeme, znanstvenici su 2013. postali prilično sigurni da su u velikom hadronskom sudaraču pronašli temeljnu česticu - Higgsov bozon. Ta elementarna čestica, osnova fundamentalne fizike, čija se točna priroda tek treba ustanoviti, predviđena je u teorijama s početka 1960-ih kao element koji objašnjava masu drugih tvari. Peter Higgs, slavni britanski fizičar i otac teorije, ove je godine nagrađen Nobelovom nagradom za fiziku. Higgs je tek nekoliko dana poslije saznao za nagradu jer je vrijeme provodio negdje u škotskim brdima bez mobitela.