Traženje posla na hrvatski način: Radili bi u inozemstvu, ali 59% ih nije poslalo niti jednu prijavu

Traženje posla na hrvatski način: Radili bi u inozemstvu, ali 59% ih nije poslalo niti jednu prijavu

Grafika: MojPosao

PRESELJENJE radi bolje poslovne budućnosti, čak i izvan domovine, uobičajena je praksa u razvijenim zemljama Europske unije. Koliko su građani spremni na selidbu radi posla i pod kojim uvjetima, istražio je MojPosao na više od 300 ispitanika.

Čak 98% ispitanika spremno je na preseljenje radi (boljeg) posla – 48% ispitanika je spremno na selidbu unutar Hrvatske i u inozemstvu, dok ih je 47% spremno na preseljenje isključivo u inozemstvo.

Za preseljenje spremniji obrazovani

Istraživanje pokazuje da su na preseljenje podjednako spremni muškarci i žene.

Na preseljenje su spremniji zaposleni ispitanici. Na preseljenje isključivo u inozemstvo spremno je 49% zaposlenih i 47% nezaposlenih ispitanika, dok na preseljenje općenito je spremno 99% zaposlenih i 97% nezaposlenih ispitanika.

Ovisno o stručnoj spremni, na preseljenje općenito su spremniji ispitanici s visokom stručnom spremom - 64% ispitanika visoke stručne spreme spremno je na preseljenje bilo unutar Hrvatske ili u inozemstvo, dok je na isto spremno 41% ispitanika sa srednjom stručnom spremom.

Od ispitanika koji su spremni na preseljenje, njih trećina (37%) u mogućnosti je 'spakirati kofere' odmah, dok bi ih 44% moglo preseliti kroz mjesec dana. Tri mjeseca priprema potrebno je za 11% ispitanika, dok preostalim ispitanicima (10%) je potrebno više od tri mjeseca.

Na pitanje 'Što vas je do sada sprječavalo da se preselite u inozemstvo radi posla?' većina ispitanika odgovara da je prvenstveno riječ o financijskim (ne)mogućnostima, nepoznavanju stranih jezika ili obiteljskim obavezama.

Žele raditi u inozemstvu, ali 59% nije poslalo niti jednu prijavu

Iako imaju veliku želju za radom u inozemstvu, čak 59% ispitanika nije poslalo niti jednu prijavu za posao u inozemstvu. Trećina (31%) ispitanika je izvršila prijavu, ali još nije dobila povratnu informaciju, dok ih se 10% prijavilo i dobilo odgovor poslodavca.

Na natječaje za rad u inozemstvu u većoj se mjeri javljajumuškarci (47%) nego žene (36%).

Čak 46% ispitanika ne zna gdje treba tražiti informacije potrebne za zaposlenje van države, dok ih je tek 6% pronašlo sve potrebne informacije za preseljenje.

Od informacija za preseljenje, ispitanicima su najbitnije one vezane za životni standard, smještaj i uvjete preseljenja.

Kada je u pitanju vrsta ugovorao radu, ispitanici priželjkuju bilo kakav ugovor(44%). Za 24% ispitanika bitno je da to bude ugovor na neodređeno (24%), dok 32% ispitanika bi prihvatilo ugovor na određeno.

Najvažniji razlog prilikom odabira tvrtke u inozemstvu je dobra plaća (82%). Slijede dobra radna atmosfera (63%), dobri uvjeti zapošljavanja i nagrađivanja (62%) te dobre mogućnosti za razvoj karijere (59%).

Više od polovice ispitanika (57%) vratilo bi se u Hrvatsku ukoliko bi dobili ponudu koja je bolja od one u inozemstvu. Nešto više od trećine ispitanika (35%) ne bi se vratilo u Hrvatsku, dok bi se svega 8% ispitanika bez obzira kakva je ponuda iz Hrvatske.

Njemačka najpoželjnija

Očekivano, velika većina ispitanika (90%) željela bi raditi u Europi.U Sjevernu Ameriku i Australiju voljelo bi odseliti po 38% ispitanika. Južna Amerika manje je popularna i tek 14% ispitanika ima želju živjeti i raditi tamo, dok su oni koji bi preselili u Aziju (7%) i Afriku (6%) iznimno rijetki.

Njemačka je 'obećana zemlja', barem ako je suditi prema mišljenju ispitanika, njih čak 59% odselilo bi tamo. Na drugom mjestu je Austrija u kojoj bi živjelo i radilo 40% ispitanika. Trećina ispitanika (33%) odselila bi u SAD, dok bi u Veliku Britaniju odselilo 32% ispitanika.

Obzirom da se oglasi iz Ujedinjenih Emirata i Katara mogu relativno često naći na MojPosao portalu, u te je zemlje spremno emigrirati 11%, odnosno 9% ispitanika.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara