Foto: Arhiva

"UNATOČ dugotrajnosti vladavine obje frakcije nekadašnjeg SKH, koja bi inače svakoj sposobnoj i moralnoj vladi omogućila ostvarenje gospodarskih planova, od Hrvatske se nije uspjelo učiniti gospodarski prosperitetnu zemlju. Suprotno tome dugogodišnja vladavina HDZ-a i SDP-a polučila je trajni neuspjeh, uništavajući gotovo sve grane hrvatskog gospodarstva. Posljedice su se izrazile u elitizmu, siromaštvu, nezaposlenosti te golemom vanjskom i unutarnjem dugu. Katastrofalno gospodarsko stanje imalo je utjecaj i na društvo. Socijalna prava su smanjena, korupcija i kriminal cvjetaju, a apatiji i besperspektivnosti kao da nema kraja. opća je konstatacija da je društveni moral razoren.", smatraju vrsni hrvatski ekonomisti Sandra Bebek i Guste Santini, a svoja razmišljanja i analize objavili su u stručnom časopisu Ekonomija kojeg izdaje Ekonomski fakultet u članku "Hrvatska kao članica Europske unije".

Autori naglašavaju kako je Hrvatska zajedno sa Slovenijom, bila najbolje pripremljena za
tranziciju od bivših socijalističkih zemalja.Usporedbom BDP-a od 1990. godine do danas autori su došli do saznanja kako je Hrvatska s vrha liste pala na samo začelje.

"Za razliku od Hrvatske, promatrane zemlje, osobito Češka, Slovačka, Mađarska i Poljska, iskoristile su svoju povijesnu šansu, nadoknađujući tranzicijski lom i pozicionirajući se u svjetsko gospodarstvo i u globalnu podjelu rada na kvalitativnoj osnovi", tvrde autori dodajući da u dostizanju predtranzicijske razvijenosti mjerene industrijskom proizvodnjom lošije rezultate od
Hrvatske imaju jedino Bugarska i Rumunjska. Što se tiče odstupanja BDP-a po stanovniku od prosjeka za Europsku uniju, Hrvatska je na predzadnjem mjestu, a prema BDP-u je, nažalost, zadnja.

Kako su izračunali od 1990. do 2012. godine bruto domaći proizvod (BDP) porastao je samo 7,9 posto

Porazne brojke koje nas svrstavaju na dno europskog prosjeka odnose se i na nezaposlenost. U odnosu na 1990., ukupna nezaposlenost porasla je s 8,9% na 18,9% u 2012., stopa ukupne zaposlenosti smanjila se s 45,3% na 38,1%. Samo tijekom ekonomske krize od 2008. izgubljeno je oko 270 tisuća radnih mjesta. Stopa nezaposlenosti mladih u 2012. dosegla je 43%,
tako da se Hrvatska svrstala među zemlje s najvećom stopom neza poslenosti mladih.

"Na rang-listi 31 europske zemlje, Hrvatska je s tom stopom zauzela 27. mjesto. Lošije stoje samo Bugarska i Rumunjska, najsiromašnije države EU-a, te Grčka i Španjolska koje je kriza najjače pogodila", napominju autori dodajući da nešto više od 900 tisuća Hrvata živi u riziku od siromaštva.  Što se tiče izvoza, Hrvatska je opet na samom začelju.

"Hrvatska je, osim Poljske, u razdoblju od 1995. do 2003. među navedenim tranzicijskim zemljama imala najslabije izvozne performanse, slabije čak i od Rumunjske i Bugarske. Za razliku od Hrvatske, ove su zemlje nastojale svojom monetarnom politikom podržati konku retnost, kako izvoznih sektora, tako i sektora izloženih uvoznoj konkurenciji", napominju autori dodajući da je hrvatska monetarna vlast prerano je predala svoj suverenitet monetarnim vlastima zemalja čije valute su joj poslužile za vezivanje domaće valute, prepustivši tako probleme konkurentnosti domaćeg gospodarstva isključivo mikroekonomskim politikama.

"Rješenje sadašnjih gospodarskih problema prvenstveno leži u stvaranju makro i mikroekonomskih uvjeta koji bi tržišnim subjektima omogućili normalno poslovanje te mogućnost povećanja zapošljavanja i investiranja. Takav gospodarski rast omogućio bi i ostvarenje društvenog blagostanja, što mu u konačnici i treba biti svrha. Taj put neće biti ni jednostavan ni brz, no na njemu treba ustrajati. U suprotnom, Hrvatska lako može postati zaduženi stranac na vlastitom teritoriju", zaključuju autori na kraju.