Upoznajte novog ministra zdravlja: Želi privatizirati preglede koji su građanima dosad bili besplatni

Foto: Hina

SINIŠA VARGA novi je ministar zdravlja. Dosadašnji ravnatelj HZZO-a često je bio u sukobu sa svojim prethodnikom Rajkom Ostojićem, a javnosti je poznat po tome što je tražio da se HZZO izdvoji iz državne riznice i po smanjenju marža farmaceutima.

Milanović je na izvanrednoj presici na kojoj je javnosti obznanio ime novog ministra zdravlja rekao da je izdvajanje HZZO-a iz riznice prastara priča koja ide dalje i da je riječ o dobrom rješenju koje na legitiman način pritišće bolnice da bolje funkcioniraju, no isto tako je izjavio da to nema veze ni s Ostojićem ni s Vargom.

Iz neslužbenih izvora doznajemo kako Varga želi provesti tihu privatizaciju profitabilnog dijela zdravstvenog sustava. Tako Index doznaje da Varga planira dijagnostičke metode poput radiologije privatizirati pa bi pacijenti uskoro skupo mogli plaćati dijagnostičke preglede.

Radi se o dijelu zdravstvenog sustava u kojem je, kaže nam izvor, veliki obrtaj pacijenata i brzo se može povratiti novac.

"Dijagnostičke usluge su skupe, koristi se sofisticirana oprema, a isto tako je riječ i o usluzi koja se stalno upotrebljava", kazao nam je izvor.

Što o novom ministru zdravlja misli, pitali smo Ivicu Babića, predsjednika Hrvatskog liječničkog sindikata koji mjesecima nije mogao pronaći zajednički jezik s Varginim prethodnikom.

Premala stopa zaposlenosti za izdvajanje HZZO-a iz državne riznice

"Varga kao predsjednik HZZO-a ima jednu logiku, a sad kad je ministar biti će u novoj poziciji. Kad izađe s programom tada ću moći preciznije o njemu govoriti. No, građani su svjedoci velike mimikrije kad su u pitanju obećanja i platforme. U velikom su nesrazmjeru pojmovi retorika s jedne i djela s druge strane. Vidjet ćemo kakav će biti kao ministar", kazao je Babić.

S druge strane osvrnuo se na njega kao na ravnatelja HZZO-a, ističući kako je za pohvaliti svakog direktora koji smanjuje marže farmaceutima i ostavlja više sredstava za druge.

"Što se tiče njegove ideje da se HZZO izdvoji iz riznice to je pitanje o kojem treba promisliti. Mi smo se nekad protivili uključivanju HZZO-a u riznicu, dok je još bio samostalan, no kasnije nakon što je uključen, nijedna Vlada ga nije htjela izdvojiti", rekao je Babić.

Izdvajanje HZZO-a iz riznice njegovo bi poslovanje, kaže Babić, bilo transparentnije, ali sad je naglašava, mala stopa zaposlenosti u Hrvatskoj.

"U ovoj situaciji teško da bi HZZO sam po sebi mogao biti likvidan. Postavlja se pitanje kako riješiti nepokriveni dio. Ili smanjiti zdravstvenu zaštitu ili sredstva koja su nepokrivena naći na druge načine, putem plaćanja osobne participacije ili dio sredstava izdvojiti iz pojedinih kategorija", rekao je Babić.

Zdravstveno za nezaposlene treba plaćati država

Zdravstveno osiguranje nezaposlenih osoba, država bi kaže trebala financirati novcem iz proračuna, a isto tako i rodiljne naknade, koje bi napominje, s obzirom na našu demografsku sliku u kojoj se treba ojačati pronatalitetna politika, trebalo povećati.

Predsjednik HUBOL-a, dr. Trpimir Goluža osvrnuo se i na premijerov izbor novog ministra zdravlja.

"Očito je da premijer cijeni Vargin rad u HZZO-u i da mu vjeruje. Varga je u HZZO-u pokrenuo politiku štednje. Pri tome je dirnuo interese svih sudionika u zdravstvenom sustavu, od korisnika zdravstvenog osiguranja preko farmaceuta do zdravstvenih djelatnika. Značajno je smanjio cijenu pružene zdravstvene usluge", rekao je Goluža.

Milanović još ne zna Varginog nasljednika

Tvrdi kako je nužno da država učini zdravstveni sustav financijski održivim, budući da se i nakon sanacije bolničkog sustava generiraju gubici u zdravstvu. HZZO kaže, jednostavno nema dovoljno sredstava da osigura opseg i kvalitetu zajamčene zdravstvene zaštite.

Goluža smatra da je izdvajanje HZZO-a dobar korak u financijskoj stabilizaciji zdravstvenog sustava, ali se naglašava da je to samo prvi korak nakon koga moraju uslijediti krucijalni potezi.

"Osnovno je pitanje s koliko novca će se HZZO izdvojiti iz riznice. Postoje naznake da neće uzeti svih 22 milijarde kuna, tako da je to jako važno. No izdvajanje neće ništa riješiti, ono će samo stvoriti preduvjet da se maksimalno racionalizira i spriječi nenamjensko trošenje zdravstvenog novca.

Na kraju je naglasio kako novi ministar Siniša Varga prije svega treba oko sebe okupiti ljude, sve aktere u zdravstvenom sustavu i vidjeti koji je cilj zdravstvenog sustava, budući da je ono što se sad deklarativno nudi korisnicima zdravstvenog osiguranja neprovedivo u praksi.

"Za pravu reformu zdravstva potreban je široki društveni konsenzus. Jedna osoba ne može sve napraviti. Vrlo je važno tko će zamijeniti Vargu u HZZO-u i kako će oni međusobno surađivati", rekao je Goluža na kraju.

Međutim, odgovor na to pitanje na konferenciji za novinare nije imao niti ni premijer Zoran Milanović.

"Strah nas je da bi moglo biti još gore"

"Po našim iskustvima, u Udruzi hrvatskih pacijenata (UHP), danas je stanje u labirintu zvanom solidarni javni zdravstveni sustav (SJZS) jako loše. Loše u smislu dostupnosti prava na liječenje, a po odluci savjesnih, humanih, odgovornih i stručnih zdravstvenih djelatnika. Strah nas je da bi dolaskom novog ministra gospodina Siniše Varge stanje moglo biti još i gore i da se opće dobro, SJZS, ne utopi u tajkunizaciji kao dobrim dijelom i stomatologija.", kažu  iz Udruge hrvatskih pacijenata.

"Strah nas je jer imamo loša iskustva s gospodinom ravnateljem HZZO-a Sinišom Vargom (komunikacija gotovo nemoguća, ne odgovaranje na pisane predstavke, itd). Ostojić i Varga su zajedno došli kao spasitelji SJZS-a, a vidimo što danas imamo, nezadovoljne zdravstvene djelatnike (s kojima mi komuniciramo), a i nezadovoljne oboljele zbog nemogućnosti liječenja a po preporuci naših liječnika, niske limite, neiskorištene slobodne kapacitete itd ...." dodaju iz Udruge hrvatskih pacijenata.

"Po nama u UHP-u moralo se razmisliti i ići prema jedinstvu i tražiti konsenzus svih zdravih snaga u Republici Hrvatskoj i na čelo SJZS-a staviti nestranačku osobu. Osobu koja ne miješa prakse (javnu i privatnu), koja bi zaustavila tajkunizaciju i propadanje općeg dobra  - SJZS-a, na radost i korist velike većine hrvatskih građana, prije svega siromašnih i oboljelih. Vjerujemo da bi konsenzusom odabrana nestranačka osoba na čelu SJZS-a bitno doprinijela zaštiti dostojanstva u bolesti i umiranju svih oboljelih u RH.", poručuju iz Udruge hrvatskih pacijenata.

Tko je Siniša Varga?

Budući ministar zdravlja Siniša Varga, na tu dužnost dolazi s mjesta ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), na koju je imenovan 2012. godine.

Varga je u Račanovoj Vladi od 2002. do 2004. bio pomoćnik ministra zdravstva za stručno-medicinske poslove, i sudjelovao je u mnogim aktivnostima na unaprjeđenju zdravstvene zaštite i zdravlja stanovništva.

Od 2000. do 2002. g. radio je kao konzultant Svjetske banke na projektu zdravstvene reforme u Republici Hrvatskoj, a u tom je razdoblju bio i pomoćnik ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava.

Varga je rođen 24. kolovoza 1965. godine u Zagrebu, oženjen je i otac dvoje djece. Budući ministar zdravlja diplomirao je 1990. godine na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom studija, nagrađen je dva puta nagradom Rektora Sveučilišta, 1986. i 1988. godine.

Nakon položenog stručnog ispita, kao dragovoljac Domovinskog rata bio je član mobilnih kirurških ekipa pri Glavnom sanitetskom stožeru RH. Odlikovan je Spomenicom domovinskog rata.

Vježbenički staž završio je u Kliničkoj bolnici "Sestre Milosrdnice" u Zagrebu, a stručni ispit položio 1991. Od 1993. do 1997. je specijalizirao stomatološku protetiku u Stomatološkoj klinici Kliničkog bolničkog centra Zagreb, a u travnju 1997. godine položio specijalistički ispit. Dio svoje specijalističke prakse je proveo u Geteborgu (Švedska) 1995. godine. Bio je prvi Hrvat koji se obrazovao i specijalizirao na Branemark Implantology Clinic.

Od 1997., kao specijalist stomatološke protetike, vodi Ambulantu za kiruršku protetiku, Kliničkog zavoda za oralnu kirurgiju, Klinike za kirurgiju lica i čeljusti Kliničke bolnice Dubrava, koji je jedini centar takve vrste u Republici Hrvatskoj.

Sudjeluje u izobrazbi medicinskih sestara, zubnih tehničara, nemedicinskog osoblja te pripravnika i specijalizanata iz stomatološke protetike, oralne kirurgije, maksilofacijalne kirurgije i otorinolaringologije u okviru djelatnosti stomatološke protetike.

Zbog zanimanja za opći i zdravstveni menadžment primio je od Europske organizacije za kvalitetu diplomu međunarodnog menadžera sustava kvalitete za međunarodnu normu ISO 9001:2000.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara