Foto: Press FK

U ČETVRTAK se u prostorijama Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, u organizaciji studentske udruge Financijski klub, održala prva Konferencija o električnim automobilima, pod nazivom "Brzi i električni". Na Konferenciji su se okupili predstavnici iz državnih organizacija i poduzeća, ali i stručnjaci i predavači koji se bave pitanjima energetike, prometa, zaštite okoliša i održivog razvoja.

Na panelima su tako, između ostalih, sudjelovali Sven Muller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Filip Prebeg s Energetskog instituta Hrvoje Požar te Jasna Golubić, profesorica na Fakultetu prometnih znanosti.

Konferencija je za cilj imala educirati potrošače i studente o trendovima u rastućoj industriji električnih automobila te o ulozi države u budućnosti električnih automobila. Kroz tri panela sudionici su imali priliku čuti informacije o novinama unutar ovoga sektora iz nekoliko različitih perspektiva.

Troše i do osam puta manje

Filip Prebeg naglasio je kako električni automobilni imaju mnogo toga za ponuditi. Uz to što ne proizvode buku, ne ispuštaju ni ugljikov dioksid u atmosferu, tako da su "tihi" i "zeleni". Kao najveću prednost Prebeg je istaknuo cijenu pogona.

"Na gorivo ćete s električnim automobilom trošiti šest, sedam ili osam puta manje, a da ne govorim kako električni motori imaju trenutačni okretni moment, što znači da kreću odmah. Sjajan je osjećaj kada u svojemu električnome automobilu na semaforu pri kretanju preteknete "zvjerke" poput Audija ili BMW-a", rekao je Prebeg.

"Danas se u Hrvatskoj godišnje prodaje između 20.000 i 30.000 automobila, a s ponosom mogu reći kako od ove godine u Hrvatskoj imamo oko 400 električnih automobila, u to uključujem "full" električna vozila i hibridna vozila", dodao je.

Zagreb u top tri grada za investiranje u e-mobilnost

Prebeg je istaknuo kako je japansko ministarstvo trgovine među top tri grada u svijetu za ulaganje u e-mobilnost uvrstila, uz Koala Lumpur i Santiago, upravo Zagreb. Osvrnuo se i na oskudicu javnih punionica za električne automobile.

"Za početak, htio bih razbiti jedan mit. Nemojmo zaboraviti, pa vi svoj električni auto može puniti i doma na utičnicu. Problem je, dakako, u komociji. Svi bi voljeli u gradu napuniti auto, u prolazu", objašnjava.

Ipak, u Hrvatskoj doista postoji deficit punionica, a o tome svjedoči podatak kako na području cijele države postoji tek tridesetak javnih punionica.

"Tko zagađuje, taj i plaća"

Sven Muller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, započeo je izlaganje objašanjavanjem ustroja institucija, organizacija i tijela nadležnih za ovo područje. Naglasio je kako Fond barata s 1.400.000.000 kuna godišnje, no upozorio je i kako se Fond ne financira iz državnog proračuna.

"Fond se puni po principu tko onečišćuje, taj i plaća. Prema tome, zagađivači plaćaju naknade, a mi onda iz tog novca financiramo projekte koji smanjuju zagađenje i koji doprinose očuvanju prirode. Projekti koje financiramo kreću se od malih, kao što je financiranje troškova obitelji koja zbog gnijezda roda na krovu mora renovirati i obnavljati krov, pa sve do velikih, višemilijunskih projekata kao što je regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica", započeo je Muller.

Direktor Fonda istaknuo je kako je fond od budžeta izdvojio 450 milijuna kuna za projekte vezane uz energetsku učinkovitost, naglašavajući kako se takvi projekti često subvencioniraju i sa 50 posto potpore. Dodao je i kako je Hrvatska peta u Europi po visini poticaja za električne automobile. Tako Fond potiče kupnju hibridnog automobila s 30.000 kuna, hibridnog automobila s plug in-om s 50.000 kuna, a "full" električnog automobila s čak 70.000 kuna.

Hrvatski aduti: Know-how i razvoj komponenti

Na pitanje o tome može li hrvatska električna mreža podnijeti veliki broj automobila, Prebeg je odgovorio kako to trenutačno nije problem. Upozorio je da sada još nema nameta na električnu energiju kao pogon za automobile, no dodao je kako bi se to, s porastom broja električnih automobila na tržištu, moglo promijeniti. 

Odgovarajući na pitanje o tome kakve su šanse da dođe do nekakve veće proizvodnje električnih automobila u Hrvatskoj, Prebeg je primijetio kako smo do sada imali najbolje rezultate u razvijanju "know-how"-a te u razvijanju komponenti.

"Mi nemamo tradiciju serijske, velike proizvodnje automobila. Nikada nećemo imati automobile koji će se prodavati u milijun komada godišnje, no zato imamo sjajan razvoj, možemo raditi na komponentama", istaknuo je.

Panelisti su se na Konferenciji dotakli još velikog broja tema iz područja ekologije, održivog razvoja, prometa i energetike, pa je tako bilo govora i o biogorivu i preporukama Europske unije, o tečajevima eko vožnje putem kojih se može smanjiti potrošnja goriva te o mnogim drugim aktualnim i sve interesantnijim područjima razvoja.

Dodatna edukacija za "one koji žele više"

Financijski klub, studentska udruga studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu koja je organizirala Konferenciju o električnim automobilima, broji pedesetak članova. Cilj udruge je omogućiti dodatnu edukaciju studentima te se tako redovito održavaju konferencije i okrugli stolovi koji mladima omogućuju da steknu nova i korisna znanja.

"Bavimo se internom edukacijom članova, a kroz razne sadržaje koje organiziramo pokušavamo članovima i gostima omogućiti upoznavanje s praksom u poslovnome svijetu. Financijska sredstva za ovakve konferencije dobivamo od sponzora, o kojima ovisimo. Nudimo im projekte, konferencije, pišemo radove, a surađujemo i s raznim magazinima. Radom želimo dokazati kreativnost i sposobnost mladih ljudi da se aktivno angažiraju u financijskom svijetu", kaže Filip Bilić student koji je već tri godine član Kluba.

"Financijski klub mladima nudi šansu da se upoznaju sa stanjem na tržištu, s pravim kompanijama. Mnogi bivši studenti ovog fakulteta uspješni su poslovni ljudi, pa se često odazovu našim pozivima da održe predavanja za studente. Mladi tako imaju priliku iz prve ruke od poduzetnika i poslodavaca čuti savjete o tome kako se pripremiti za intervju za novi posao te koje sposobnosti i vještine treba razvijati paralelno uz studij", dodaje Bilić.

"Kod Kluba mi je sjajno to što imamo priliku dobiti uvid u tržište rada te u razne ekspertne aspekte poslovanja, a to sve preko bivših studenata Ekonomije, koji su danas dio svih većih poduzeća, banaka i konzultantskih firmi", navodi Mislav Podnar, student i član Kluba.

Niša unutar koje mladi mogu dobiti posao

"Na ideju da napravimo konferenciju o električnim automobilima došli smo zbog sve većeg značaja i popularnosti ove teme. Tesla Motors u SAD-u uspjeli su popularizirati električne automobile i dokazati da su oni dovoljno dobri i za svakodnevnu upotrebu. Ta su vozila stigla u Hrvatsku, a HEP već ima programe i regulative za uvođenje punionica. Mislili smo da bi to bila dobra tema, sada kad imamo tehnologiju da možemo dobiti kvalitetan auto isključivo električni pogon, a javnost pokazuje sve veći interes te želi iskusiti budućnost prijevoza. Ne treba zaboraviti kako je to interesantno i s business strane, to je nešto gdje studenti, od razine start up-a pa sve do postaja zamjenjivih baterija, mogu tražiti priliku za posao, pa je razmišljanje u tom nekom novom smjeru zanimljivo", dodaje Bilić.

"Osobno me Klubu privuklo to što nudi mogućnost dodatne edukacije, prakse i pripravništva. Na raspolaganju su nam različite mogućnost zapošljavanja i stažiranja u dobrim poduzećima", ističe Valentina Međeral, studentica i jedna od organizatorica Konferencije.

"Pristupila sam Klubu radi daljnjeg financijskog obrazovanja, bila sam na par predavanja vanjskih suradnika za Financijski klub i ostala oduševljena, to su ljudi iz prakse koji direktno prenose znanja sa svojega posla, komuniciraju ono što se događa u gospodarstvu u Hrvatskoj i u svijetu", navodi studentica Dorotea Čapo.

Marko Božac, predsjednik Financijskog kluba te Tajana Štriga, voditeljica organizacijskog tima, s ponosom ističu kako udruga ove godine obilježava deset godina postojanja te kako u budućnosti planira nove projekte.

Izazovi u organizaciji konferencije

"Teško je doći do ljudi, zauzeti su, i oni iz Fonda, i oni iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Ipak, jako su srdačni i svi su nam htjeli pomoći. Vidjelo se da poštuju naš rad i trud te da im se svidjela ideja.

Nije lako doći do sponzora, nije svatko danas u financijskoj situaciji da financira ovakve projekte, ali uvijek ima onih koji prepoznaju naš trud. Ovo nije nešto što se "sklepa" u tjedan dana, ovo se priprema, ponekad i mjesecima", ističe Čapo.