"Žičara je zaštitni znak Zagreba": Od 2017. opet u pogonu!

"Žičara je zaštitni znak Zagreba": Od 2017. opet u pogonu!

Foto: Hina

SLJEMENSKA žičara, koja je zatvorena prije osam godina, ponovno bi 2017. mogla oživjeti i biti gradska atrakcija, budući da je aktualna gradska vlast zaključila da je došlo vrijeme da Zagrepčanke i Zagrepčani, ali i sve brojniji turisti opet dobiju to ekološki najprihvatljivije prijevozno sredstvo.

Žičara "Sljeme" u promet je bila puštena 1963., a za promet je zatvorena sredinom 2007., nakon kvara na elektromotoru za koji je procijenjeno da je neisplativ za saniranje.

Godinama se na sljemenskoj žičari nije radilo niti "ž" pa je, rekao je za Hinu predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Darinko Kosor, došlo vrijeme da u dvije i pol godine do kraja mandata realiziraju projekt od početka do kraja. Predlaže i osnivanje posebne ustanove "Sljeme Medvednica" koja bi se izdvojila iz ustanove za sportske objekte i bavila se završetkom izgradnje žičare.

Žičara je, kaže Kosor, zaštitni znak Zagreba, izletnici su se vozili žičarom na Sljeme svih 365 dana u godini, po zimi kad je radilo skijalište i sanjkalište, ali i po ljeti za odlazak na vidikovac.

"Ali, već osam godina Zagrepčani i turisti ne mogu žičarom otići na Sljeme", ističe Kosor i dodaje kako Zagreb želi biti turističko središte.

"Brojke su stvarno dobre, ali turistima se nešto mora i ponuditi ako želimo da taj rast bude veći. Mnogi gradovi u Europi i Americi bili bi presretni da imaju Medvednicu kao dio grada", rekao je. Istaknuo je kako je Grad velik novac uložio u obnovu objekata, posebno u "Tomislavac", gdje je izgrađen i bazen, pa se postavlja pitanje ako je uloženo u obnovu objekata i domova, ako imamo skupo skijaško natjecanje "Snježnu kraljicu" u koje se ulaže nekoliko desetaka milijuna kuna godišnje, zar nije potpuno logično da postoji i žičara.



Problem je u imovinsko-pravnim odnosima

Kaže da su mu svi s kojima je razgovarao rekli da je problem u imovinsko-pravnim odnosima na zemljištu gdje bi bila podzemna garaža za automobile i od kuda bi žičara kretala prema Sljemenu. Kosor, međutim, ne vidi tu nikakav problem, osim ako netko "igra igru napuhavanja cijene zemljišta". Dijelom je vlasnik tog zemljišta domicilno stanovništvo, dijelom su oni koji su od njih to zemljište kupili s namjerom da ga Gradu, za potrebe žičare, skupo preprodaju, a dijelom je vlasnik i Zagrebački holding, dodao je.

"Ono što bih ja htio izbjeći je špekulacija zemljištem", poručio je. Podsjetio je da je 2007. Sabor usvojio Zakon o žičarama u kojemu stoji da su žičare od javnog interesa, kao i autoceste i ako ima imovinsko-pravnih problema oni se mogu i moraju riješavati putem izvlaštenja. "Znači, padaju u vodu sve te špekulacije kako su imovinsko-pravni problemi tako veliki da se ne mogu riješiti. Mogu, i to izuzećem i izvlaštenjem", poručio je Kosor.

Istaknuo je da infrastruktura djelomično već postoji od stare žičare, što znači da samo treba slijediti postojeću trasu, ali da postoje i projekti. "Siguran sam da bi se barem dvije trećine tog projekta moglo financirati sredstvima fondova EU", naglašava Kosor. Dodaje kako je operativno važno uspostaviti tim i društvo koji bi se bavili samo projektom žičare - to bi mogla biti nova ustanova koja bi se izdvojila iz ustanove za sportske objekte i zvala bi se "Sljeme Medvednica".

Kosor kaže da nije čovjek od megalomanskih projekata. "Ne želim govoriti o izgradnji metroa ili dizanju pruge kroz centar Zagreba jer to košta milijarde eura. Takvih sredstava Grad sada nema i to su projekti za tri, četiri mandata. Ali u ovom mandatu, siguran sam da Zagreb zaslužuje žičaru kao zaštitni znak grada s velikim turističkim potencijalom te da građani u južnom dijelu Zagreba zaslužuju novi rotor Avenija Dubrovnik-Jadranska avenija. To su po meni dva projekta koja ću 'gurati i stiskati' da se naprave", istaknuo je Kosor.

"Ako Gradska uprava prihvati prijedloge koje nudim - da se do ljeta riješe imovinsko-pravni odnosi te da se projekti, koji su već dijelom napravljeni, hitno apliciraju za dobivanje sredstava iz fondova EU, radovi na žičari mogli bi početi već početkom iduće godine, a sve bi moglo završiti u ovom mandatu, do lipnja 2017.", zaključio je Kosor.

Razmatra i mogućnost da se dio objekata na Sljemenu da u najam, pa bi se, recimo, "Apartmanska kuća" dala u najam obitelji Kostelić koja bi o svom trošku objekt uredila. "Pa zašto je Grad ne bi dao obitelji Kostelić, to bi bila atrakcija", kaže Kosor. Kaže da "ima ideja, planova i mogućnosti, samo se trenutno nitko time ne bavi, a kada se nitko ne bavi, onda ništa niti nemamo".

Poručio je i kako bi Medvedgrad trebao ponovno postati državno i gradsko mjesto za protokole. "Zašto i mi ne bismo imali povijesno mjesto za protokole", upitao je.

Stručnjaci: Zatvaranje stare žičare bila je velika greška

Stručnjak s Katedre za sigurnost željezničkog prometa na Fakultetu prometnih znanosti Zdravko Toš istaknuo je kako je 1988. radio analizu sigurnosti sljemenske žičare te da su u to doba svi elementi žičare bili u redu, uključujući stupove.

"Žičara je zatvorena 2007., po meni iz političkih razloga", tvrdi Toš. Dodaje kako je žičari tada trebalo promijeniti pogonski mehanizam i montirati nove kabine. Brzina vožnje se tada mogla povećati na 6 metara u sekundi i time smanjiti vrijeme vožnje na 12 minuta.

"Uz redovito održavanje žičara bi mogla bez problema voziti i danas. Mjerenja trase su pokazala da su se neki stupovi u 25 godina pomaknuli samo 2,5 centimetara u odnosu na projektirano, što je jako povoljno", kaže Toš.

I njegov kolega s Fakulteta Mladen Nikšić smatra da je zatvaranje stare žičare bez jasnih planova za gradnju nove, bila velika greška. Ističe i da će nova žičara biti najbrže, najekonomičnije, najsigurnije i ekološki najprihvatljivije prijevozno sredstvo.

"Stara žičara s kabinama za 4 osobe imala je prijevozni kapacitet u 1 satu od 450 osoba u jednom smjeru. Brzina žičare bila je 3 m/s, tako da je vozno vrijeme iznosilo 23 minute. Izgradnjom nove žičare s gondolama kapaciteta 6 – 10 putnika, kraćim intervalom slijeđenja između kabina i brzinom kretanja od 5 – 6 m/s, skratilo bi se vrijeme putovanja na 15-ak minuta, a prijevozni kapacitet porastao bi na 1500 – 2000 putnika u jednom satu.

Nova žičara kretala bi se po trasi stare, ali bi donju stanicu žičare bilo potrebno izgraditi na tramvajskom okretištu Dolje, a gornja stanica trebala bi biti kod TV tornja", drži Nikšić.

Rekao je da je na novoj donjoj stanici žičare, osim tramvajskog stajališta, potrebno izgraditi i parkiralište za nekoliko stotina automobila te bi na taj način prestala potreba za autobusnim prijevozom izletnika, planinara, skijaša, bordera, biciklista i drugih s Mihaljevca na Sljeme. S obzirom da se za pogon žičare koristi električna energija troškovi prijevoza znatno su niži u odnosu na prijevoz autobusima. Također je pouzdaniji u slučaju snijega jer on ne utječe na prometovanje žičare, za razliku od cestovnog prometa. Nedostatak žičare može biti tek prekid prometovanja u slučajevima jakog vjetra. Smatra i da su "s ekološkog motrišta žičare daleko najprihvatljiviji oblik prijevoza jer ne stvaraju ispušne plinove, buku, vibracije niti druge štetne pojave".

Izgradnjom žičare mogao bi se zabraniti pristup automobilima na Sljeme tijekom vikenda, skijaške sezone i drugih događanja. Na taj način žičara bi dobila puni smisao i maksimalnu iskoristivost, smanjile bi se gužve na Medvednici, a sačuvala bi se i priroda od zagađenja", ističe Nikšić.

Ravnateljica Parka prirode Medvednica Snježana Malić Limari ističe da projekt obnove žičare željno iščekuju. "Prošle godine kao posljedica izrazito kišne godine i osam olujnih nevremena dolazilo je učestalo do odrona, klizišta, pucanja cesta, zbog čega smo dulje razdoblje bili zatvoreni za promet. Žičara bi nam olakšala rad, a isto tako ostavila Medvednicu dostupnom posjetiteljima", rekla je.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara