Međunarodnu suradnju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) treba kadrovski osnažiti i maksimalno profesionalizirati, naglasio je glavni tajnik HAZUa akademik Andrija Kaštelan, podnoseći na redovitoj godišnjoj skupštini opširno izvješće o radu HAZUa prošle godine.

To stajalište glavnoga tajnika najviše hrvatske znanstvene i kulturne ustanove poduprli su večeras članovi Akademije, jednoglasno prihvaćajući godišnje izvješće akademika Kaštelana.

Kao jedan od najvažnijih događaja u mnogovrsnoj i uspješnoj međunarodnoj suradnji 2002. akademik Kaštelan spomenuo je to da je HAZU (a time i Republika Hrvatska) primljena u punopravno članstvo Europske znanstvene zaklade (European Science Foundation - ESF).

I akademik Ivo Šlaus ocijenio je da je to vrlo važan događaj, za što je uvelike zaslužan, rekao je, Akademijin Odbor za međunarodnu suradnju. Zato se Šlaus zauzima da HAZU uloži još više truda kako bi se našlo još više novca za međunarodnu suradnju.

Međunarodnomu ugledu i promidžbi hrvatske znanosti i kulture može sigurno pridonijeti i Akademijina bogata nakladnička djelatnosti, a posebice velika edicija "Hrvatska i Europa".

S tim u vezi Šlaus je predložio da se do sada objavljeni svesci te edicije predaju Europskoj uniji (EU) te da Akademija organizira simpozij na kojemu bi se razmotrilo koliko znanost i kultura mogu pridonijeti europskim integracijama. Također smatra da HAZU treba i dalje sudjelovati u raspravama o svim važnim pitanjima hrvatskoga društva te predlagati rješenja. To se, dodao je, primjerice odnosi i na stanje u zdravstvu, izmjene Zakona o radu i demografska pitanja. Tako će se, rekao je Šlaus, potaknuti i mladi da se uključe u inicijative i djelovanje HAZU-a koji je, kako je rekao, nesumnjivo najbolja hrvatska znanstvena i umjetnička ustanova.

Kako će 2004. biti izborna godina za Akademiju, po riječima glavnoga tajnika Kaštelana, bit će to i mogućnost da se izaberu mlađi članovi u HAZU koji će moći odgovoriti na izazove sve brojnijih zadaća koje stoje pred Akademijom.

Jer, upozorio je, prosječna dob akademika na kraju 2002. bila je 73,5 godina, a samo šest akademika od ukupno 150 redovitih članova bilo je mlađe od 60 godina.