PLUĆA planeta gore. Požari u Amazonskoj prašumi, najvećoj prašumi na planetu, najveći su otkad ih je brazilski Nacionalni institut za svemirska istraživanja (INPE) počeo pratiti satelitom 2013.

Prema njihovim podacima, od početka godine u Brazilu je izbilo više od 72.000 požara, od čega više od polovice u Amazoniji, koja je sama velika kao polovica SAD-a. To je povećanje od više od 80% u odnosu na prošlu godinu, prenosi CNN. 

>> FOTO Amazonija gori, dim se vidi iz svemira. Sao Paulo usred dana prekrio mrak

INPE je izvijestio da je samo od prošlog četvrtka zabilježeno više od 9500 požara te da svake minute svakog dana izgori više od jednog i pol nogometnog igrališta prašume.

Dim od ovih požara, koji se sada vidi i iz svemira, širi se sve do obale Atlantika, pa su tako u ponedjeljak obavili 2700 kilometara udaljeni Sao Paulo i pretvorili dan u noć na oko sat vremena.

Amazonija nema slučajno nadimak "pluća planeta". Kao što klimatski znanstvenici odavno ističu, upravo su šume, koje služe kao spremnici ugljika i proizvođači kisika, ključna obrana od globalnog zagrijavanja uzrokovanog stakleničkim plinovima. A upravo je ugljikov dioksid, koji drveće apsorbira, glavni staklenički plin.

Vrste u Amazoniji izumiru prije nego što ih otkrijemo

Osim toga, Amazonija je dom nebrojenim biljnim i životinjskim vrstama, od kojih mnoge još nismo ni otkrili. Kako je World Wildlife Fund (WWF) utvrdio u izvještaju prije dvije godine, znanstvenici u prosjeku otkriju novu vrstu svaki drugi dan.

No nesmiljeno krčenje kojem je Amazonija izložena već desetljećima znači da bi "mnoge od tih vrsta mogle izumrijeti prije nego što ih uopće dobijemo šansu otkriti", upozorila je tada Sarah Hutchison, čelnica WWF-ovog programa za Amazoniju i Brazil. 

A ta se deforestacija, odnosno krčenje šume radi dobivanja zemljišta za poljodjelstvo i stočarstvo, sve više ubrzava. 

Šumski požari u Brazilu najčešći su za vrijeme sušne sezone, ali poznato je da se dio njih namjerno izaziva baš da bi se tako ilegalno krčile šume i da bi se dobio nov prostor za uzgoj stoke. Osim stočara, Amazonsku prašumu na oku imaju i drvosječe i rudari. 

Populist Bolsonaro odmah krenuo u napad na ekološke agencije

Ekološki aktivisti za požare okrivljuju upravo brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara, nacionalista i populista. Tvrde da je olabavio ekološke regulacije u zemlji te da je poticao drvosječe i poljoprivrednike na krčenje šuma. 

Bolsonaro je zaista u predizbornoj kampanji prošle godine obećao da će potaknuti ekonomski rast tako što će otvoriti Amazoniju za ekonomsko iskorištavanje. Posljedice su bile vidljive i prije nego što su golemi požari počeli gutati Amazoniju. Kako piše Pacific Standard, kazne za ilegalno krčenje šume pale su za 34% u razdoblju od siječnja do svibnja ove godine u odnosu na prošlu. To je najveći pad ikad zabilježen.

Bolsonaro je u kampanji također bacao sumnju na globalno zatopljenje i sugerirao da bi mogao povući Brazil iz Pariškog sporazuma o klimi, baš kao što je to napravio Trump. Zasad se ipak nije poveo za njegovim primjerom.

Nadalje, budžet brazilskog Instituta za okoliš i obnovljive izvore energije smanjen je za čak 23 milijuna dolara. Ustanova zadužena za zaštitu saveznih šuma, Institut Chico Mendes, nije izvela nijednu operaciju nadzora deforestacije u svibnju. U prva četiri mjeseca ove godine zapljene ilegalno posječenog drva pale su gotovo na nulu, odnosno na oko 1500 kubičnih stopa, što je ekvivalent broju od deset velikih stabala. 

Bolsonaro: Znanstvenici lažu, zeleni podmeću požare

A sada, baš kao i njegov američki kolega i ideološki saveznik Donald Trump, pribjegava lažnim vijestima i napadima na znanost kako bi obranio svoju neobranjivu politiku po pitanju okoliša. 

Direktor INPE-a Ricardo Galvão pao je kao prva velika žrtva ovog Bolsonarovog rata protiv znanstvenih činjenica. Prošlog petka otpušten je jer je branio službene podatke, utvrđene pomoću satelitskih snimki, da je deforestacija u lipnju ove godine bila 88% viša nego lani - kad Bolsonaro još nije bio na vlasti. Smijenio ga je ministar znanosti i tehnologije Marcos Pontes, a zamijenjen je bivšim vojnim časnikom, što je i sam Bolsonaro.

Bolsonaro je inzistirao na tome da su podaci koji mu ne idu na ruku naprosto "laži" koje štete trgovinskim pregovorima koje vodi njegova administracija. 

Umjesto toga, desničarski brazilski predsjednik našao je drugog krivca - nevladine organizacije (NVO) koje se bave zaštitom okoliša.

"Kriminal postoji i moramo osigurati da se ovaj tip kriminala ne poveća. Uzeli smo novce NVO-ima. Oni sad osjećaju posljedice nedostatka sredstava. Stoga, možda ovi NVO tipovi vrše ova kriminalna djela kako bi stvorili negativnu pažnju protiv mene i protiv brazilske vlade. To je rat s kojim smo suočeni", rekao je Bolsonaro u srijedu, aludirajući na to da požare podmeću eko-aktivisti, a ne poljoprivrednici ili rudari, koje on podržava.

Naravno, za to nije ponudio nikakav dokaz, a nije ni imenovao te navodne zelene piromane koji, prema ovoj nevjerojatnoj teoriji zavjere, uništavaju upravo ono za čiju se zaštitu bore. Znanstvenici se pak slažu da se požari u pravilu podmeću radi poljoprivrednih i industrijskih operacija, piše Reuters. 

Bolsonarov ministar: "Klimatske promjene su zavjera kulturnih marksista"

"Ovo je bez sumnje jedan od samo dva puta kad su izbili ovakvi požari. Nema sumnje da je to posljedica nedavnog povećanja deforestacije", ističe ekolog National Geographica Thomas Lovejoy. Ekologinja Adriane Mullbert također je objasnila da je ranijih godina izbijanje požara uglavnom bilo posljedica suše, ali je ova godina prilično vlažna, zbog čega sve upućuje na krčenje šuma kao uzrok.

Bolsonaro se usto nedavno "proslavio" i svojim prijedlogom kako najbolje zaštititi okoliš: "Dovoljno je jesti malo manje. Pričate o zagađenju okoliša. Dovoljno je obavljati nuždu svaki drugi dan. To će biti bolje za cijeli svijet."

>> Novi brazilski ministar: Klimatske promjene su marksistička zavjera

Još jedan Bolsonarov ministar, onaj vanjskih poslova, dolazi iz krugova alt-desničara, teoretičara zavjera i poricatelja znanosti. Ernesto Araújo je prije nego što je ušao u vladu vodio desničarski blog na kojem je o klimatskim promjenama pisao kao o zavjeri "kulturnih marksista" i "globalista" koji pokušavaju "kriminalizirati" heteroseksualni seks, crveno meso i naftu, pisao je The Guardian početkom godine.

Greenpeace je pak u srpnju izjavio da Bolsonaro i njegova vlada predstavljaju "prijetnju klimatskoj ravnoteži" i upozorio da na dugi rok njegova politika neće pomoći ni brazilskoj ekonomiji, nego će i za nju imati "tešku cijenu". 

Jer ako krčenje Amazonije dosegne točku bez povratka, upozorava i WWF, najveća prašuma na svijetu pretvorit će se u suhu savanu. A sav ugljik koji je skladištila milijunima godina ispustit će se u atmosferu, dodatno povećavajući opasnost od katastrofalnog globalnog zagrijavanja. 

Christian Poirirer, direktor neprofitne organizacije Amazon Watch kaže kako Amazona ide prema potencijalnoj katastrofi, prenosi CNN.

"Amazona je nevjerojatno važna za našu budućnost. Ovo nije preuveličavanje. Svjedočimo nečuvenoj destrukciji, ne samo Amazone nego cijelog planeta", rekao je.