U NOĆI s 23. na 24. siječnja 1961. Sjedinjene Američke Države bile su opasno blizu nuklearne katastrofe. Iznad savezne države Sjeverne Karoline srušio se američki bombarder B-52 Stratofortress, a pritom su se iz zrakoplova odvojile dvije termonuklearne bombe snage kakva se dotad rijetko viđala. Događaj je u povijest ušao kao Goldsboro B-52 incident, jedan od najozbiljnijih nuklearnih "bliskih promašaja" Hladnog rata.

Let s nuklearnim teretom

Srušeni zrakoplov bio je B-52G iz sastava američkog Strateškog zračnog zapovjedništva. Bio je dio stalnih nuklearnih patrola poznatih kao airborne alert, tijekom kojih su bombarderi s nuklearnim oružjem neprekidno kružili u zraku kako bi u slučaju sovjetskog napada mogli odmah uzvratiti.

Zrakoplov je nosio dvije termonuklearne bombe tipa Mark 39, svaku snage oko 3 do 4 megatone, što je otprilike 250 puta jače od bombe bačene na Hirošimu.

Kvar u zraku i raspad zrakoplova

Tijekom leta došlo je do curenja goriva iz krila. Posada je dobila zapovijed vratiti se u bazu, ali je situacija brzo eskalirala. Gubitak goriva doveo je do strukturnog slabljenja desnog krila, koje se na visini od oko 3000 metara jednostavno odlomilo. Zrakoplov se raspao u zraku iznad područja blizu gradića Goldsboro.

Od osam članova posade, pet ih se uspjelo spasiti katapultiranjem, dok su trojica poginula u nesreći.

Bombe koje su skoro detonirale

Najalarmantniji dio incidenta dogodio se nakon raspada zrakoplova. Obje nuklearne bombe odvojile su se od B-52 i pale prema tlu.

Prva bomba aktivirala je gotovo sve faze mehanizma za detonaciju. Padobran se ispravno otvorio, a nekoliko sigurnosnih sustava je zakazalo. Prema kasnijim istragama, samo je jedan jedini niskonaponski prekidač spriječio potpunu nuklearnu eksploziju. Da je i on zakazao, istočna obala SAD-a suočila bi se s katastrofom nesagledivih razmjera.

Druga bomba pala je slobodnim padom i zabila se duboko u tlo. Nije aktivirala detonacijske mehanizme, ali je njezin dio s nuklearnim materijalom ostao zakopan pod zemljom.

Tajne koje su godinama skrivane

Američke vlasti brzo su osigurale područje i provele operaciju uklanjanja dijelova bombi. Većina nuklearnog materijala je izvađena, ali jedan dio, koji je sadržavao obogaćeni uran, nikada nije u potpunosti uklonjen. Vlada je odlučila da je vađenje preopasno te je zemljište otkupila i trajno označila kao zabranjeno područje.

Detalji incidenta desetljećima su bili strogo povjerljivi. Tek su 2013. godine, nakon objave deklasificiranih dokumenata, potvrđeni puni razmjeri opasnosti i činjenica koliko je malo nedostajalo da dođe do nuklearne detonacije na američkom tlu.

Šire posljedice i povijesni značaj

Incident kod Goldsbora razotkrio je ozbiljne slabosti u tadašnjim sigurnosnim sustavima nuklearnog oružja. Bio je to jedan od ključnih razloga za kasnije promjene u dizajnu nuklearnih bombi i postupno ukidanje stalnih zračnih nuklearnih patrola.

Danas se Goldsboro B-52 incident smatra jednim od najozbiljnijih upozorenja Hladnog rata, snažnim podsjetnikom koliko je svijet bio blizu samouništenju - ne zbog namjerne odluke, nego zbog tehničkog kvara i niza nesretnih okolnosti.