AMERIČKI predsjednik Joe Biden i čelnik republikanske kongresne većine Kevin McCarthy postigli su nakon mukotrpnih dogovora načelni sporazum o povećanju limita američkog javnog duga od 31.4 bilijuna dolara i time spriječili bankrot vlade.

Dogovor je objavljen bez ikakva slavlja, što odražava i koliko su teški bili razgovori i da dogovor tek treba progurati kroz Zastupnički dom i Senat. 

Biden: Dogovor je važan korak naprijed, ali je i kompromis

"Maločas sam završio telefonski razgovor s predsjednikom. Nakon što je mjesecima trošio vrijeme i odbijao pregovarati, danas smo postigli načelni sporazum vrijedan američkog naroda", rekao je McCarthy. 

"Dogovor je važan korak naprijed, ali je i kompromis. A to znači da neće svi dobiti ono što žele. To je odgovornost vladanja", poručio je Biden. 

Sporazumom će na dvije godine biti povećan zakonski limit američkog javnog duga koji sada iznosi 31.4 bilijuna dolara. Potrebno je usuglasiti još neke detalje, ali McCarthy očekuje da će zakon biti napisan u nedjelju i da bi se u srijedu mogao naći na glasanju. 

Novinarima je kazao da sporazum uključuje povijesno smanjenje javne potrošnje i dodao da neće biti novih poreza i novih vladinih programa.

Nije postignut dogovor o plafonu zaduživanja države

Da Biden i McCarthy nisu postigli dogovor o podizanju plafona zaduživanja države koji trenutno iznosi 31.4 bilijuna dolara, Sjedinjene Države mogle su se naći u situaciji da kasne ili da uopće ne mogu ispuniti svoje financijske obveze, bilo u pogledu plaća, mirovina ili naknada svojim vjerovnicima.

Taj dosad neviđeni scenarij bio bi, prema ekonomistima, sinonim za veliku recesiju i propast tržišta u Sjedinjenim Državama, s mogućom "zarazom" koja bi se proširila na cijelo globalno gospodarstvo.

Što žele republikanci, a što demokrati?

Biden, McCarthy i njihovi timovi morali su kompromis tražiti vrlo pažljivo kako bi mogao proći kroz podijeljeni Kongres, gdje McCarthyjevi republikanci imaju većinu u Zastupničkom domu od 222 naprema 213 zastupnika, a Bidenovi demokrati kontroliraju Senat tijesnom većinom od 51 naprema 49.

Najteže će biti zadovoljiti desno krilo republikanske stranke koje želi oštre rezove javne potrošnje i lijevo krilo demokratske stranke koje bi, pak, dug smanjivalo višim porezima bogatima i kompanijama.